Rječnik kemijskih pojmova

adijabatski proces
	Adijabatski proces je svaki proces koji se odvija bez izmjene topline se okolicom. Općenito, kod adijabatskih procesa dolazi do pada ili porasta temperature sustava.
adsorpcija
	Adsorpcija je pojava da se na graničnoj površini između dviju faza (površini čvrstog tijela okruženog tekućinom ili plinom) nakuplja neka tvar u koncentraciji većoj nego što vlada u unutrašnjosti susjednih faza. Tvar na kojoj se vrši adsorpcija naziva se adsorbens. Za dobre adsorbense karakteristično je da imaju vrlo veliku površinu.
aerosol
	Aerosoli su koloidno raspršene čvrste ili tekuće čestice u plinu, kao magla ili dim. Kao aerosol, u obliku spreja, primjenjuju se neki insekticidi, dezodoransi, sredstva za bojenje, inhaliranje, itd. Kada se ventil otvori tlak inertnog plina stvara finu maglicu (aerosol) ili pjenu (aerogel) na izlazu iz uređaja.
agregatno stanje
	Tvari se u prirodi nalaze u tri agregatna stanja: čvrstom, tekućem i plinovitom. Zagrijavanjem prelazi čvrsta tvar na temperaturi tališta u tekućinu. Zagrijavamo li tekućinu i dalje, na temperaturi vrelišta ona prelazi u plinovito stanje - paru.
akceleratori
	Akceleratori su naprave koje služe za ubrzavanje nabijenih čestica (protona, deuterona, (-čestica). Čestice se pod utjecajem električnog polja ubrzavaju, a pomoću magnetnog polja zadržavaju unutar određenog prostora. Kad postignu dovoljno veliku brzinu (tj. dovoljno veliku energiju) usmjeravaju se na metu koju želimo bombardirati. Najpoznatije vrste akceleratora su ciklotron, sinhrotron, betatron.
aktinoidi
	Aktinoidi (aktinidi) su smješteni unutar 7. periode u 3. podljusci. Imaju nepopunjene niže f-podljuske te se stoga nazivaju se unutrašnji prijelazni elementi ili f-elementima. U skupinu aktinoida spadaju elementi od rednog broja 90 do rednog broja 103, a često se u aktinoida svrstava i aktinij (Ac). U skupinu aktinoida spadaju: torij (Th), protaktinij (Pa), uranij (U), neptunij (Np), plutonij (Pu), amercij (Am), kurij (Cm), berkelij (Bk), kalifornij (Cf), einsteinij (Es), fermij (Fm), mendelevij (Md), nobelij (No) i lawrencij (Lr). Svi poznati izotopi ovih elemenata su radioaktivni. Samo se Th i U u prirodi javljaju u znatnijim količinama. Tragovi Pa, Np i Pu pronađeni su u uranijevim i torijevim rudama a veće količine se dobivaju iz nuklearnih reaktora.
aktivitet
	Aktivitet (a) je djelotvorna koncentracija neke tvari u otopinama elektrolita. U idealnoj otopini na čestice otopljene tvari djeluju samo molekule otapala, dok kod realnih otopina privlačne sile između iona u otopini rastu s povećanjem naboja iona i povećanjem njihove koncentracije, čime se smanjuje efektivna koncentracija iona u otopini. Aktivitet je jednak umnošku koeficijenta aktiviteta (f) i koncentracije (c) a = f × c Relativni aktivitet nam govori koliko je puta neka otopina aktivnija od istovrsne referentne otopine. Za standardno referentno stanje uzima se otopina tvari pri beskonačnom razrjeđenju, kada je koeficijent aktiviteta jednak jedinici. Aktivitet i koeficijent aktiviteta su bezdimenzijske veličine. Aktivitet je jednak koncentraciji tek u vrlo razrijeđenim otopinama. Za čvrste tvari se uzima da je aktivitet jednak jedinici.
akumulator
	Akumulator je naprava koja služi za skladištenje električne energije.
alauni
	Alauni čine grupu izomorfnih kristaliziranih dvostrukih sulfata opće formule MIMIIISO4 × 12 H2O gdje MI može biti jednovalentni kation K, Na, Rb, Cs, NH4 ili Tl, a MIII trovalentni Al, Cr ili Fe.
aldehidi
	Aldehidi su velika klasa organskih spojeva koji imaju opću formulu RCHO i karakterizira ih nezasićena karbonilna veza (C=O). Nastaju oksidacijom ili dehidrogenacijom primarnih alkohola što se može vidjeti i iz njihovog imena; al(cohol) + dehyd(rogenation).
alfa-čestice
	Alfa-čestice su jezgre helijevih atoma (imaju masu 4, a naboj +2). Domet u zraku im je od 2 do 9 cm, ovisno o vrsti radioaktivnog izotopa koji ih emitira. Ako iz jezgre radioaktivnog elementa izađe alfa-čestica onda nastaje novi element koji ima za dvije jedinice manji redni broj i za četiri jedinice manju atomsku masu od elementa iz kojeg je nastao, primjerice: Struja alfa-čestica naziva se alfa-zračenje.
alifatski spojevi
	Alifatski spojevi su aciklički ili ciklički, zasićeni ili nezasićeni ugljikovi spojevi. Aromatski spojevi nisu uključeni.
alikvot
	Alikvot je volumen tekućine koji je točno poznati dio nekog većeg volumena. Obično se uzima prijenosnom pipetom iz odmjerne tikvice.
alkalijski metali
	Alkalijski metali su elementi 1. skupine periodnog sustava: litij (Li), natrij (Na), kalij (K), rubidij (Rb), cezij (Cs) i francij (Fr).. Imaju malu gustoću i toliko su mekani da se mogu rezati nožem. Svi su metali i burno reagiraju s vodom razvijajući toplinu i vodik. Reaktivnost im raste porastom atomske mase. Jednovalentni su i gotovo sve njihove soli su lako topljive u vodi. Grade jake baze koje potpuno disociraju na ione. Pridjev alkalni daje se svim tvarima s jako izraženim lužnatim osobinama.
alkaloidi
	Alkaloidi su skupina složenih organskih spojeva (često heterociklički) bazičnog karaktera koji sadrže dušik i koji se stvaraju u biljnom svijetu. Alkaloidi kao morfij, kokain, atropin, kinin i kofein često se koriste u medicini kao analgetici i anestetici. Neki od alkaloida su i jaki otrovi, primjerice strihin i konin.
alkani
	Alkani (parafini) su alifatski (s otvorenim lancem) zasićeni ugljikovodici koji se mogu prikazati općom formulom CnH2n+2. Nemaju funkcionalne skupine a mogu biti ravnolančani ili razgranati. Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se najdužem slijedu doda nastavak -an Prva četiri člana homolognog niza su plinovi, alkani s 5 do 15 atoma su tekućine, a viši su u čvrstom stanju. Slabo su reaktivni i pokazuju uglavnom reakcije supstitucije. U prirodi se nalaze u nafti i zemnom plinu. Koriste se kao pogonska goriva, otapa i sirovine za mnoge organske sinteze.
alkeni
	Alkeni (olefini) su nezasićeni alifatski (s otvorenim lancem) ugljikovodici s jednom ili više dvostrukih veza. Mogu biti ravnolančani ili razgranati. Prikazuju se općom formulom CnH(2n+2)-2x gdje je x broj dvostrukih veza u lancu. Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se završetak odgovarajućeg alkana zamijeni s -en. Ispred imena osnovne strukture stavljaju se brojevi koji označavaju položaj dvostrukog veza. Alkeni s jednom dvostrukom vezom u lancu tvore homologni niz: eten (etilen), CH2=CH2, propen, CH3CH2=CH2, itd. Jako su reaktivni i pokazuju uglavnom reakcije adicije.
alkini
	Alkini (acetileni) su nezasićeni alifatski (s otvorenim lancem) ugljikovodici s jednom ili više trostrukih veza. Mogu biti ravnolančani ili razgranati. Prikazuju se općom formulom CnH(2n+2)-4x gdje je x broj trostrukih veza u lancu. Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se završetak odgovarajućeg alkana zamijeni s -in. Ispred imena osnovne strukture stavljaju se brojevi koji označavaju položaj trostrukog veza. Alkini s jednom trostrukom vezom u lancu tvore homologni niz: etin (acetilene), CH≡CH, propin, CH3CH≡CH, itd. Jako su reaktivni i pokazuju uglavnom reakcije adicije.
alkoholi
	Alkoholi su organski spojevi koji sadrže hidroksilnu skupinu (-OH) vezanu za ugljikov atom koji nije član aromatske jezgre.
alotropija
	Alotropija je pojavljivanje čistih tvari u dva ili više oblika koji se razlikuju po fizičkim i/ili kemijskim svojstvima.
alotropska modifikacija
	Različite tvari istog elementarnog sastava nazivamo alotropskim modifikacijama. Tako ugljik ima dvije alotropske modifikacije: dijamant i grafit, a fosfor tri alotropske modifikacije: bijeli, crveni i crni fosfor.
amalgam
	Amalgami su legure metala sa živom, i mogu biti čvrsti ili tekući ovisno o masenom udjelu otopljenog metala.
amfoternost
	Amfoternost je svojstvo nekih tvari se ponašaju ili kao kiseline ili kao lužine ovisno o okruženju. Tako će se aluminij-hidroksid u reakciji s kiselinama ponašati kao lužina Al(OH)3 + 3H+ Al3+ + 3H2O a u reakcijama s lužinama kao kiselina Al(OH)3 + 2OH- 2AlO2- + H2O
amini
	Amini su derivati amonijaka u kojem su jedan ili više vodikovih atoma zamijenjeni s organskim skupinama.
amino kiseline
	Amino kiseline su slabe organske kiseline koje sadrže amino skupinu (-NH2). Biološki su važne samo one aminokiseline kod kojih su amino i karboksilna skupina (-COOH) vezane za isti ugljikov atom. Amino kiseline služe kao ishodne tvari za razne druge organizmu potrebne spojeve (enzime, hormone, pigmente, itd.).
amper
	Amper (A) je osnovna SI jedinica za jakost električne struje. Amper je jakost stalne električne struje koja se održava u dvama paralelnim, ravnim, beskonačno dugačkim vodičima zanemarivo malog kružnog presjeka, koji se nalaze u vakuumu i međusobno su razmaknuti za 1 metar, i u tim uvjetima uzrokuju među vodičima silu koja iznosi 2×10-7 njutna po metru duljine.
analit
	Analit je komponenta uzorka o kojoj se traži analitička informacija.
analitička vaga
	Analitička vaga je instrument za precizno određivanje mase tvari. Analitička vaga je osjetljiv i skup instrument, a o njezinoj ispravnosti i preciznosti ovisi točnost rezultata analize. Najrašireniji tip analitičke vage je vaga nosivostti 100 g i osjetljivosti 0.1 mg. Ni jednu kvantitativnu kemijsku analizu nije moguće napraviti bez upotrebe vage, jer, bez obzira koju analitičku metodu koristimo, uvijek treba odvagati uzorak za analizu i potrebne količine reagensa za pripravu otopina.
angstrem
	Angstrem (Å) je jedinica za duljinu koja je jednaka 10-10 m. Angstrem je definiram valnom duljinom crvene linije u emisijskom spektru atoma kadmija (6438.4696 Å).
anion
	Anioni su negativno nabijeni atomi ili skupine atoma.
anionski izmjenjivači
	Anionski izmjenjivači zamjenjuju anione iz otopine s OH- ionima. U svojoj strukturi imaju grupe bazičnog karaktera (-NH2, -NRH, -NR2, -NR3+).
anizotropija
	Anizotropija je svojstvo molekula i materijala da pokazuju različita fizikalna svojstva uzduž različitih molekularnim osi.
anoda
	Anoda je pozitivna elektroda na kojoj se odvija reakcija oksidacije (gubljenje elektrona).
antičestica
	Antičestica je čestica koja ima istu masu kao dana elementarna čestica i naboj koji je jednak po iznosu ali suprotnog predznaka.
apsolutna pogreška
	Apsolutna pogreška je razlika između dobivene vrijednosti (O) i prave vrijednosti (μ). Prikazuje se u jedinicama u kojima mjerimo (g, cm3, ...).
apsorbancija
	Apsorbancija (A) je definirana kao -log(1-α) = log(1/τ) gdje je α apsorptancija a τ transmitancija medija kroz koji je svjetlosni snop prošao.
apsorbirana doza
	Za svako ionizirajuće zračenje, apsorbirana doza (D) je energija zračenja koju apsorbira jedinica mase neke tvari. Biološki učinak zračenja u ozračenom organizmu ne ovisi samo o dozi apsorbirane energije, već i o vrsti zračenja. Mjerna jedinica za apsorbiranu dozu je grej (Gy).
apsorpcija
	Apsorpcija je pojava da tvar iz jedne faze prolazi graničnu površinu i u drugoj fazi se više ili manje jednolično raspodjeljuje u koncentraciji većoj nego što je u unutrašnjosti prve faze.
apsorpcijski koeficijent
	Apsorpcijski koeficijent (a) je relativno smanjenje intenziteta paralelnog snopa elektromagnetskog zračenja kao rezultat apsorpcije u mediju tokom prolaska kroz beskrajno mali sloj medija podijeljen s duljinom.
apsorptancija
	Apsorptancija (α) je udio upadnog zračenja dane valne duljine koji je apsorbiran u mediju na koji pada zračenje.
ar
	Ar je simbol za element argon.
ar
	Ar (a) je iznimno dopuštena jedinica izvan SI i jednaka je 100 m2. Upotrebljava se samo za površinu zemljišta.
areni
	Areni su monociklički ili policiklički aromatski ugljikovodici.
aromatski ugljikovodici
	Aromatski ugljikovodici su velika skupina nezasićenih cikličkih ugljikovodika koji sadrže jedan ili više benzenovih prstenova. Prema Kekuléovoj formuli u benzenovom prstenu (C6H6) nalaze se tri dvostruke veze i može se prikazati kao cikloheksatrien. Kemijska svojstva benzena se, međutim, znatno razlikuju od spojeva koji sadrže dvostruke veze. Sve veze u benzenu su iste dužine i nalaze se između dvostruke i jednostruke C-C veze.
astronomska jedinica
	Astronomska jedinica je iznimno dopuštena jedinica za duljinu izvan SI. To je prosječna udaljenost između Zemlje i Sunca i jednaka je 1.49597870×1011 m. Upotreba je dopuštena samo u astronomiji za opisivanje planetarnih udaljenosti.
atom
	Rutherford-Bohrov model prikazuje atom kao pozitivno nabijenu jezgru veličine oko 10-14 m sastavljenu od protona (pozitivnih čestica) i neutrona (neutralnih čestica) oko koje kruže negativno nabijeni elektroni. Broj protona i elektrona je jednak tako da je atom električki neutralna čestica. Promjer atoma je oko 10-10 m.
atomska spektroskopija
	Atomska spektroskopija je skup analitičkih metoda koje koriste apsorpcijske (AAS), emisijske (AES) i fluorescencijske (AFS) karakteristike analita.
atomska težina
	Vidi Relativna atomska masa
atomski broj
	Atomski ili protonski broj (Z) je broj protona sadržanih u atomskoj jezgri. Redni broj elementa jednak je atomskom broju. Označuje se kao lijevi subskript (2He).
atomski radijus
	Atomi i molekule nemaju oštrih granica. Kao volumen slobodnog atoma obično se definira onaj volumen koji sadrži 90 % elektronskog oblaka. Radijus atoma predstavlja polovicu međuatomske udaljenosti dva istovrsna atoma, koji su u dodiru, ali nisu međusobno povezani niti kovalentnom niti ionskom vezom već vrlo slabom van der Waalsovom vezom.
autokataliza
	Kod autokatalize produkt reakcije djeluje kao katalizator. Oksidacija oksalata s permanganatom u kiseloj otopini je spora reakcija MnO4- + 5C2O42- + 16H+ 2Mn2+ + 10CO2(g) + 8H2O Mn2+-ioni kataliziraju ovu reakciju. Kada se reakcijom stvori dovoljna količina Mn2+-iona reakcija se odvija trenutno.
automatska bireta
	Za serijska određivanja koriste se automatske birete. Povezane su s bocom u kojoj se nalazi otopina za titraciju. U bocu se pomoću gumene pumpice pumpa zrak, a tlak zraka podiže otopinu do vrha birete. Kada se bireta napuni, otpusti se odušak, tlak zraka u boci padne i bireta se automatski namjesti na nulu. Rad s automatskim biretama je daleko brži i manja je potrošnja standard otopine.
Avogadrov zakon
	Jednaki volumeni svih plinova sadrže, uz iste uvjete temperature i tlaka, isti broj molekula, odnosno istu količinu (n) plina.
Avogadrova konstanta
	Avogadrova konstanta (L ili NA) je odnos broja jedinki (N) i količine tvari (n). L = N / n Mjerenjem difrakcije rendgenskih zraka na kristalima nađeno je da Avogadrova konstanta (L) ima vrijednost L = (6.022 045 ± 0.000 031) × 1023 mol-1.
azeotropi
	Azeotropi su smjese dviju kapljevina koje vriju s konstantnim sastavom, tj. sastav pare je isti kao i sastav tekućine. Azeotropne smjese pokazuju maksimum ili minimum u dijagramu vrelište - sastav. Frakcijskom destilacijom azeotropne smjese mogu se dobiti jedna čista komponenta i azeotrop (smjesu konstantnog vrelišta). Sastav azeotropne smjese ovisi o tlaku.
azo-spojevi
	Azo-spojevi su organski spojevi kod kojih su dvije skupine povezane -N=N- skupinom. Mogu nastati reakcijom diazonijeva iona s benzenskim prstenom.

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

T

U

V

X

Z