Rječnik kemijskih pojmova

bar
	Bar (bar) je jedinica tlaka i jednaka je 105 Pa. U meteorologiji se često upotrebljava milibar (100 Pa). Bar je iznimno dopuštena jedinica izvan SI.
barel
	Barel (US, petrol) je američka jedinica za volumen koja se često koristi u nafnoj industriji (barell = 158.9872949 L).
barometar
	Barometar je uređaj za mjerenje atmosferskog tlaka.
baze
	Povijesno gledajući (S. Arrhenius), baze su tvari koja disocirajući u otopinama daju OH- ione, pri čemu je rezultirajući pH veći od 7. Po Brønsted-Lowryjevoj teoriji baza je tvar koja je sposobna primiti proton (proton akceptor). Da bi se neka jedinka ponašala kao baza, mora biti prisutan proton donor (kiselina). baza + H+ kiselina Najopćenitija definicija baza je od G. N. Lewisa, koji sve kemijske vrste koje mogu dati elektronski par naziva baza. Otopine baza nazivamo lužinama. Tipične baze su metalni oksidi, hidroksidi i spojevi (kao amonijak) koji daju hidroksid ione u vodenim otopinama.
Beerov zakon
	Beerov zakon daje funkcijski odnos između veličine mjerene apsorpcijskom metodom (A) i veličine koja se određuje, koncentracije (c). Posljedica međudjelovanja fotona i čestica koje apsorbiraju jest smanjenje snage snopa s P0 na P. Beerov zakon može se prikazati kao A = log (P0/P) = abc gdje je a konstanta proporcionalnosti (apsorpcijski koeficijent), a b duljina puta zračenja kroz uzorak. Naziva se još i Beer-Lambertov zakon.
bekerel
	Bekerel (Bq) je izvedena SI jedinica, s posebnim imenom, za radioaktivnost (Bq = s-1 odnosno broj raspada u jedinici vremena). Dobila je ime po francuskom znanstveniku A. H. Becquerelu (1852.-1908.).
beta čestice
	Beta-čestice su nabijene čestice s masom koja je 0.0005 mase protona. Izlijeću iz jezgre s energijom od 0 do 4 MeV. Domet beta-čestica je oko 10 m ali im je sposobnost ionizacije osjetno manja od alfa-čestica. Ako iz jezgre radioaktivnog elementa izađe beta-čestica nastaje novi element kojem se redni broj poveća za jedan a atomska masa mu ostane nepromijenjena. Primjerice raspadom ugljika-14 nastaje dušik-14, elektron i antineutrino:
beta zračenje
	Beta zračenje je struja beta čestica. Beta zračenje može izazvati opekotine na koži, a zaštitu od njega pruža već i tanka metalna folija. Međutim, beta zračenje postaje jako štetno ako se unese u tijelo hranom ili pićem.
bijela svjetlost
	Bijela svjetlost je smjesa svjetlosti svih boja. Propustimo li bijelu svjetlost kroz staklenu prizmu ili optičku rešetku svjetlost će se rastaviti na nekoliko boja (spektar vidljive svjetlosti).
binarna otopina
	Binarna otopina je smjesa dviju tekućina koje se potpuno miješaju. Vrelište binarne otopine ovisi o sastavu otopine i mogu postojati 3 slučaja: 1. vrelišta otopina svih sastava leže između vrelišta čistih tekućina 2. vrelišta otopina nekog sastava leže iznad vrelišta čistih tekućina 3. vrelišta otopina nekog sastava leže ispod vrelišta čistih tekućina
bioplin
	Bioplin je smjesa metana i ugljikovog dioksida nastala anaerobnom razgradnjom otpada iz kućanstva, industrije ili poljoprivrede. Bioplin se može koristiti kao izvor energije u domaćinstvu za kuhanje, grijanje ili rasvjetu.
bireta
	Bireta je graduirana staklena cijev koja na donjoj strani ima stakleni pipac pomoću kojeg se može ispustiti točno određena količina tekućine. Unutrašnji promjer birete mora u čitavoj dužini biti jednak, jer o tome ovisi točnost mjerenja volumena. Birete se prvenstveno koriste u volumetrijskoj analizi za titraciju sa standard otopinom reagensa. Najčešće se koristi Schellbachova bireta od 50 mL s podjelom na 0.1 mL. Svaka bireta je kalibrirana na izljev. Za serijska određivanja upotrebljavaju se automatske birete.
Bohrov magneton
	Bohrov magneton (μB) je atomska jedinica za magnetski moment, definirana kao μB = eh/4πme = 9.274×10-24 A m2 gdje je h Plankova konstanta, me masa elektrona a e elementarni naboj.
Boltzmannova konstanta
	Boltzmannova konstanta (k) je opća plinska konstanta R podijeljena s Avogadrovom konstantom i iznosi 1.380658×10-23 J/K.
Born-Haberov kružni proces
	Born-Haberovim kružnim procesom izračunava se energija kristalne rešetke. Ova metoda temelji se na termodinamičkom principu da prilikom prijelaza nekog kemijskog sustava iz jednog stanja u drugo ukupna oslobođena (ili apsorbirana) energija ne ovisi o putu reakcije. Za spoj MX, energija kristalne rešetke je entalpija reakcije M+(g) + X-(g) → M+X-(s) ΔHL Toplina nastajanja kristala spoja MX iz elemenata je entalpija reakcije M(s) + 1/2X2(g) → M+X-(s) ΔHf Zbrajanjem entalpija za svaki korak procesa nastajanja kristala iz elementa može se izračunati energija kristalne rešetke. Ti koraci su: 1) Atomizacija metala M(s) → M(g) ΔH1 2) Atomizacija nemetala 1/2X2(g) → X(g) ΔH2 3) Ionizacija metala M(g) → M+(g) + e- ΔH3 Ovo se dobiva iz energije ionizacije. 4) Ionizacija nemetala X(g) + e- → X-(g) ΔH4 Ovo je elektronski afinitet. 5) Nastajanje kristala M+(g) + X-(g) → M+X-(s) ΔHL Zbrajanjem procesa od 1 do 5 dobijemo ΔHf = ΔH1 + ΔH2 + ΔH3 + ΔH4 + ΔHL iz čega se može izračunati energija kristalne rešetke ΔHL.
Boudouardova ravnoteža
	Ravnoteža koja se uspostavlja kod reakcije ugljikovog(IV) oksida s ugljikom naziva se Boudouardova ravnoteža. Zbog endotermnosti reakcije povećanje temperature pomiče reakciju u desno a sniženje temperature u lijevo. CO2 + C 2CO
Boyle-Mariotteov zakon
	Volumen plina pri stalnoj temperaturi obrnuto je proporcionalan tlaku (p × V = konstanta).
Braggov kut
	Braggov kut (θ) je definiran jednadžbom nλ = 2dsinθ Iz Braggove jednadžbe možemo odrediti razmak između ravnina atoma d u kristalnoj rešetki kada znamo valnu duljinu l upotrijebljenih rendgenskih zraka i eksperimentalno određeni Braggov kut.
Braunovo gibanje
	Braunovo gibanje je kontinuirano slučajno gibanje malih čvrstih čestica suspendiranih u fluidu uzrokovano njihovim sudaranjem s molekulama fluida. Tu pojavu je prvi opazio britanski botaničar R. Brown (1773.-1858.) proučavajući čestice peluda. Ovaj efekt je vidljiv i na česticama dima suspendiranim u zraku.
Bronsted-Lowryeva teorija kiselina i lužina
	Kiselina je tvar koja daje proton (protondonor) a lužina je tvar koja prima proton (protonakceptor). kiselina H+ + lužina
Bunsenov plamenik
	Bunsenov plamenik je standardni je izvor topline u laboratoriju. To je plinski plamenik kojim se zagrijava direktno plamenom, ili posredno preko azbestne mrežice i vodene kupelji.

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

T

U

V

X

Z