Rječnik kemijskih pojmova

Carnotov kružni proces
	N. L. S. Carnot (1796.-1832.) je 1824. opisao kružni proces pri kojem se prijelazom topline iz toplijeg spremnika u hladniji spremnik dobiva maksimalni rad. Carnotov kružni proces se sastoji od četiri povratljiva parcijalna procesa a) Izotermna ekspanzija na temperaturi T1 uz dovođenje topline q1. b) Adijabatska ekspanzija do temperature T2. c) Izotermna kompresija na temperaturi T2 uz odovođenje topline q2. d) Adijabatska kompresija nazad do temperature T1. Izvršeni rad je jednak zbroju izvršenih radova parcijalnih procesa, a prikazan je površinom ograničenom krivuljama koje prikazuju promjene stanja.
carska voda
	Vidi Zlatotopka
Celsiusova temperaturna skala
	Za nulu u Celsiusovoj temperaturnoj skali uzeto je ledište vode pri 101 325 Pa. Vrelište vode pri 101 325 Pa je uzeto kao druga referentna točka. Taj raspon podijeljen je na 100 jednakih dijelova, a svaki dio odgovara 1 °C. Jedinice Celsiusove temperaturne skale (°C) i termodinamičke temperaturne skale (K) su identične, odnosno 1 °C = 1 K
centrifugiranje
	Centrifugiranje je sedimentiranje čestica pod utjecajem centrifugalne sile i upotrebljava se za odjeljivanje vrlo finih suspenzija. Kod centrifugiranja se koriste sile do 10 000 puta veće od sile gravitacije, a kod ultracentrifuga i do 600 000 puta veće.
cgs sustav jedinica
	Cgs sustav jedinica temelji se na centimetru, gramu i sekundi. Cgs sustav je istisnut iz upotrebe Međunarodnim sustavom jedinica (SI).
Charlesov zakon
	Pri stalnom tlaku i stalnoj množini plina volumen idealnog plina raste (ili pada) za 1/273 volumena što ga plin ima pri 0 °C, kada temperatura poraste (ili padne) za 1 °C, gdje je V0 volumen pri 0 °C a V volumen pri t°C. Iz gornje jednadžbe proizlazi da je volumen određene količine plina pri konstantnom tlaku razmjeran je apsolutnoj temperaturi. V = kT Ovaj zakon je također poznat i kao Gay-Lussacov zakon. Jednadžba slična gornjoj može se napisati i za ovisnost tlaka idealnog plina o temperaturi
cikloalkani
	Cikloalkani su ciklički zasićeni ugljikovodici koji sadrže prsten ugljikovih atoma povezanih jednostrukim vezama. Opća formula im je CnH2n, primjerice cikloheksan, C6H12. Imaju svojstva slična alkanima samo što su nešto manje reaktivni.
Clapeyronova jednadžba
	Clapeyronova jednadžba je odnos između tlaka i temperature za dvije faze čiste tvari koje su u ravnoteži, gdje je ΔtrsS razlika entropije između faza a ΔtrsV je rezultirajuća razlika volumena.
Contat - Göckelov ventil
	Contat-Göckelov ventil služi za održavanje inertne atmosfere u tikvici. U ventil se ulije toliko zasićene otopine natrijevog hidrogenkarbonata (NaHCO3) da kraj cjevčice bude prekriven. Otopina u ventilu čuva sadržaj tikvice od utjecaja kisika iz zraka. Ako se u tikvici stvori podtlak (kada se tikvica ohladi) u nju ulazi otopina iz ljevka i u reakciji hidrogenkarbonata s kiselinom razvija se CO2 koji ispuni tikvicu. HCO3- + H+ CO2(g) + H2O Otopina iz ljevka će ulaziti u tikvicu sve dotle dok se tlak CO2 u tikvici ne izjednači s vanjskim tlakom.
Coulombov zakon
	Privlačna sila između dva suprotna električna naboja upravo je razmjerna količini elektrike pozitivnog naboja q1 i negativnog naboja q2, a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti naboja r gdje je ε0 permitivnost vakuuma (dielektrična konstanta vakuuma) i jednaka je ε0 = 8.8542×10-12 F/m.
crno tijelo
	Idealno crno tijelo je teorijski objekt koji apsorbira sve zračenje koje padne na njegovu površinu (ništa ne reflektira) i emitira ga u obliku toplinskog zračenja.
Curiejeva temperatura
	Curiejeva temperatura ili Curiejeva točka je temperatura na kojoj materijal postaje paramagnetičan. Povećanjem temperature oscilacije atoma i iona u kristalnoj rešetki su tako velike da dolazi do proizvoljne orijentacije rezultirajućih magnetnih momenata i metal prestaje biti feromagnetičan. Za željezo to se događa na temperaturi od 760 °C a kod nikla na 356 °C. Ime je dobila u čast francuskog fizičara Pierre Curie (1859.-1906.).
čvrsto agregatno stanje
	Čvrsto agregatno stanje je karakterizirano stalnim oblikom i volumenom. Čestice se nalaze vrlo blizu jedna drugoj i djeluju jedna na drugu velikim privlačnim silama. Čvrsta tijela ne poprimaju oblik posude u koju su stavljena.

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

T

U

V

X

Z