Rječnik kemijskih pojmova

Fahrenheitova skala
	Fahrenheitova skala je temperaturna skala u kojoj voda vrije pri 212 a smrzava pri 32 stupnja Fahrenheita. Fahrenheitov stupanj je definiran kao 1/180 temperaturne razlike između standardnog ledišta i standardnog vrelišta vode. Ovu temperaturnu skalu je predložio 1714. njemački fizičar G.D. Fahrenheit (1686.-1736.). 32°F = 0°C 212°F = 100°C 1°F =(5/9)°C T(°C) = (5/9)[T(°F) - 32] T(°F) = (9/5)T(°C) + 32
farad
	Farad (F) je izvedena SI jedinica električnog kapaciteta. Definirana je kapacitetom kondenzatora koji se nabije elektricitetom jednog kulona kad se na njegove elektrode stavi napon jednog volta (F = C/V). Ime je dobila u čast britanskog znanstvenikg M. Faradaya (1791.-1867.).
Faradayev zakon
	Količina tvari koja se izluči na elektrodi proporcionalna je količini naboja (Q = I × t) koja je protekla tokom elektrolize. gdje je z = broj elektrona koji se izmjeni u reakciji a F = Faradayeva konstanta i iznosi 96487 C mol-1.
Faradayeva konstanta
	Faradayeva konstanta (F) je električni naboj jednog mola jednostruko nabijenih pozitivnih iona. F = NA × e = 96487 C mol-1 gdje je NA Avogadrova konstanta (6.022 × 1023 mol-1) a e naboja elektrona (1.602 × 10-19 C).
faza
	Faza je homogeni dio nekog heterogenog sustava koji je odijeljen fizičkom granicom od drugih homogenih dijelova tog sustava. Na toj granici dolazi do naglih promjena fizičkih svojstava.
fazni dijagram
	Ravnotežna stanja koja se uspostavljaju, pri određenim uvjetima, između pojedinih agregatnih stanja ili faza prikazuju se faznim dijagramom ili dijagramom stanja. Krivulje na faznom dijagramu vode prikazuju ravnotežna stanja između dviju faza. Sve tri krivulje sjeku se u točki O. Tu točku, u kojoj su sve tri faze u ravnoteži, nazivamo trojna točka. Krivulja isparavanja vode završava u točki K. Iznad te temperature (kritična temperatura) ni u kojim uvjetima ne može se vodena para prevesti u tekuće stanje.
fenoli
	Fenoli su spojevi koji imaju jednu ili više hydroksilnih skupina vezanih direktno na benzenski ili neki drugi arenski prsten.
feriti
	Feriti su keramički materijali opće formule MO.Fe2O3, gdje je M dvovalentni metal (Co, Mn, NI, ili Zn). Feriti su feromagnetični ili ferimagnetični ali nisu električni vodiči. Upotrebljavaju se za magnetske jezgre u visokofrekventnim krugovima, za izradu magnetskih traka, a veoma mnogo se primjenjuju u elektronici.
Fermijev nivo
	Fermijev nivo je najviši popunjeni energijski nivo u čvrstim tvarima pri temperaturi apsolutne nule. Kod vodiča fermijev nivo leži u vodljivoj vrpci, kod izolatora u valentnoj vrpci a kod poluvodiča pada u prostor između vodljive i valentne vrpce. Ime je dobio u čast talijanskog fizičara Enrica Fermia (1901. - 1954.).
fermioni
	Fermioni su čestice sa spinom jednakim 1/2*k, gdje je k neparni cijeli broj. Fermioni su čestice koje se pokoravaju Fermi-Diracovoj statistici, primjerice, elektron, proton, neutron, muon, itd.
feromagnetizam
	Feromagnetčne tvari, unutar određenog temperaturnog područja, zadržavaju magnetska svojstva kada se ukloni vanjsko magnetno polje. Pri običnim temperaturama jedino su željezo, nikal, kobalt i njihove legure feromagnetični. Feromagnetizam nastaje zbog toga što feromagnetične tvari sadrže mala područja (domene) u kojima su magnetski momenti pojedinačnih atoma orijentirani u istom smjeru. U nemagnetiziranom komadu feromagnetičnog materijala magnetski momenti domena su orijentirani proizvoljno. Stavljanjem u magnetsko polje rezultirajući magnetski momenti pojedinih polja orijentiraju se u jednom smjeru, što dovodi do jakog magnetskog efekta. Uklanjanjem vanjskog magnetnog polja ovi materijali i dalje zadržavaju svoj magnetizam jer magnetski momenti pojedinih područja ostaju istosmjerno orijentirani. Povećanjem temperature iznad Curiejeve temperature (ili Curiejeve točke) feromagnetični materijali postaju paramagnetični.
Fickov zakon
	Fickov zakon kaže da je tok difundirajuće tvari J proporcionalan koncentracijskom gradijentu J = -D(dc/dx) gdje je D koeficijent difuzije.
filtar papir
	Kvantitativni papir za filtriranje je od čiste celuloze obrađene kloridnom i fluoridnom kiselinom. Takav papir izgara praktički bez ostatka (manje od 0.0001 g pepela). Vrsta papira označena je brojevima: kvalitativni nosi oznake 595 ili 597 a kvantitativni 589 ili 590. Ovisno o karakteru taloga upotrebljavaju se različite vrste kvantitativnog papira za filtriranje: - crna vrpca (5891) - 100 mL tekućine proteče za 20 s do 30 s. Upotrebljava se za filtriranje želatinoznih taloga - bijela vrpca (5892) - 100 mL tekućine proteče za 40 s do 60 s. Upotrebljava se za filtriranje krupnozrnastih kristaliničkih taloga - plava vrpca (5893) - 100 mL tekućine proteče za 200 s do 400 s. Upotrebljava se za filtriranje finokristaliničkih taloga.
filtriranje
	Filtriranje je postupak odvajanja čvrste tvari od tekućine propuštanjem suspenzije kroz filtar. Na filtru zaostaje talog a kroz filtar prolazi filtrat. Filtrirati se mogu i plinske heterogene smjese.
fisija
	Fisija je nuklearna reakcija pri kojoj se veće jezgre cijepaju na manje oslobađajući energiju.
flotacija
	Flotacija je postupak odjeljivanja hidrofobne čvrste tvari od hidrofilnih pomoću mjehurića zraka. Propuhivanjem zraka kroz suspenziju, u koju su dodane tvari za lakše stvaranje pjene, stvaraju se mjehurići zraka koji se hvataju na hidrofobnu tvar i iznose je na površinu.
fluorescencija
	Fluorescencija je jedan od načina na koji se ekscitirani atom ili molekula vraćaju u osnovno stanje. Fluorescencija je karakterizirana emisijom zračenja u svim smjerovima.
formula kemijskog spoja
	Kemijske elemente prikazujemo njihovim simbolima, a kemijske spojeve skupom simbola onih elemenata koji tvore dotični spoj. Taj skup simbola, koji prikazuje koji su atomi i u kojem brojčanom odnosu spojeni u kemijskom spoju, nazivamo formulom kemijskog spoja. U formuli nam kemijski simbol kazuje koji je element prisutan u spoju, a njegov indeks nam kaže koliko ima atoma tog elementa u spoju. Iz formule sumporne kiseline H2SO4 vidimo da se molekula sulfatne kiseline sastoji od dva atoma vodika, jednog atoma sumpora i četiri atoma kisika.
fotoelektrični efekt
	Fotoelektrični efekt je pojava da se osvjetljivanjem pločica nekih metala oslobađaju elektroni. Kvante svjetlosti koji padnu na metalnu ploču metal apsorbira i energija fotona pretvara se u energiju fotoelektrona. Dio apsorbirane energije utroši se za izbacivanje elektrona iz metala, a preostali dio ostaje kao kinetička energija fotoelektrona. Energija fotona (hν) prema Einsteinovoj fotoelektričnoj jednadžbi je
fotoelektrični prag
	Fotoelektrični prag je maksimalna duljina elektromagnetskog vala koja još izaziva fotoelektrični efekt.
fotokemijske reakcije
	Fotokemijske reakcije su one reakcije koje se odvijaju pod utjecajem svjetlosti odnosno pod utjecajem ultraljubičastog, vidljivog i infracrvenog dijela spektra. Na neki sustav može djelovati samo ono zračenje koje taj sustav apsorbira. Fotokemijske reakcije su primjerice fotosinteza, nastajanje fotografije, nastajanje fosgena, nastajanje klorovodika, itd.
foton
	Foton je kvant energije elektromagnetnog zračenja. Energija fotona (E) jednaka je umnošku Plankove konstante (h) i frekvencije elektromagnetnog zračenja (ν) E = h∙ν
frakcijska destilacija
	Frakcijska destilacija je postupak razdvajanja tekućina bliskog vrelišta. Provodi se u frakcijskim ili rektifikacijskim kolonama na način da se destilacijom nastala parna faza kondezira, a dobiveni kondezat ponovo destilira. Postupak se ponavlja više puta. Kako parna faza uvijek sadrži više lakše hlapljive komponente od tekuće faze, na vrhu kolone izlazi para čiste lakše hlapljive komponente a na dnu tekućina teže hlapljive komponente.
frekvencija
	Frekvencija (ν) je broj ciklusa nekog periodičkog fenomena u jedinici vremena. Jedinica frekvencije je herc (Hz) a dobila je ime u čast njemačkog znanstvenika Heinrich Hertza (1857.-1894.).
Froudov broj
	Froudov broj (Fr) je bezdimenzijska veličina koja se koristi u mehanici fluida a definirana je kao gdje je v brzina, l je dužina a g gravitacijsko ubrzanje.
fugacitet
	Fugacitet (f) je termodinamička funkcija koja se koristi umjesto parcijalnih tlakova kod reakcija u kojima sudjeluju realni plinovi. Za neku komponentu smjese definiran je kao dμ = RT(lnf) gdje je μ kemijski potencijal. Fugacitet plinova je jednak tlaku koji bi plin imao da je idealan. Fugacitet tekućina i čvrstih tvari jednak je fugacitetu para s kojima su u ravnoteži. Odnos fugaciteta i fugaciteta standardnog stanja je aktivitet.
fuzija
	Fuzija je nuklearna reakcija pri kojoj se manje jezgre spajaju u veće oslobađajući veliku količinu energije.

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

T

U

V

X

Z