Rječnik kemijskih pojmova

gal
	Gal ili galileo (gal) je stara jedinica ubrzanja u koherentnom cgs-sustavu. 1 gal = 1 cm/s2.
galon
	Galon je angloamerička jedinica obujma Galon (US) je jednak 3.785412 L. Galon (UK, Imperial) je jednak 4.546090 L.
galvanska ćelija
	Galvanska ćelija je elektrokemijska ćelija u kojoj se spontanom kemijskom reakcijom proizvodi energija.
gama zračenje
	Gama zračenje je elektromagnetsko zračenje vrlo kratkih valnih duljina (0.001 - 0.1 nm) i vrlo velikih energija 10-15 to 10-10 J (10 keV to 10 MeV). Gama zrake se javljaju kao posljedica uspostavljanja energetske ravnoteže u jezgri nakon izbacivanja a ili b-čestica. Gama zrake su jako prodorne i apsorbiraju se u gustim materijalima kao što su olovo i uran. Izlaganje gama zračenju može biti smrtonosno.
gaus
	Gaus (G) je cgs jedinica gustoće magnetskog fluksa (B). 1 G = 10-4 T.
Gaussov sustav jedinica
	Gaussov sustav jedinica je hibridni sustav koji kombinira elektrostatski cgs podsustav (esu) and elektromagnetski cgs podsustav (emu).
Gay-Lussacov zakon
	Vidi Charlesov zakon
gel
	Gel je koagulirani oblik koloidnih sustava u kojem obje fazi prave trodimenzijsku mrežu kroz materijal (npr. želatina). Jedna od komponenti ponekad može biti uklonjena iz gela, primjerice voda zagrijavanjem silikagela.
Gibbsov zakon faza
	Gibbsov zakon faza određuje broj faza termodinamičkog sustava u ravnoteži. Dan je izrazom F = C - P + 2 gdje je C broj komponenti smjese, P je broj faza a F broj stupnjeva slobode tj. broj neovisnih varijabli koje se mogu promijeniti a da se ne promijeni broj faza.
Gibbsova slobodna energija
	Gibbsova slobodna energija (G) je energija oslobođena ili apsorbirana u reverzibilnom procesu pri konstantnoj temperaturi i tlaku. Definirana je jednadžbom G = H-TS gdje je H entalpija, S entropija a T termodinamička temperatura. Naziva se još i Gibbsova energija ili samo slobodna energija. Promjena Gibbsove slobodne energije, ΔG, određuje smjer kemijske reakcije. Ako je ΔG neke reakcije negativan, reakcija će se spontano odvijati dok se ne uspostavi ravnotežno stanje. Kada je postignuto ravnotežno stanje, onda je ΔG = 0.
Glauberova sol
	Glauberova sol je natrijev sulfat dekahidrat (Na2SO4×10H2O). Gubi kristalnu vodu pri 100 °C. Toplinski kapacitet joj je sedam puta veći od toplinskog kapaciteta vode.
gliceridi
	Gliceridi su esteri glicerola (propan-1,2,3-triol) s masnim kiselinama. Široko su rasprostranjeni u prirodi a ovisno o broju kiselinskih ostataka govori se o trigliceridima, digliceridima i monogliceridima.
grain
	Grain je angloamerička jedinica mase, i jednak je 1gr (troy) = 64.79891 mg.
granica detekcije
	Granica detekcije je najmanja količina analita koju je datom tehnikom ili postupkom moguće odrediti.
Grashofov broj
	Grashofov broj (Gr) je bezdimenzijska veličina koja se koristi u mehanici fluida. Definiran je s Gr = l3gαΔTρ2/η2 gdje je T temperatura, η je gustoća, l je duljina, η je viskozitet, α je koeficijent širenja a g je gravitacijsko ubrzanje.
gravimetrija
	Gravimetrija je kvantitativna metoda analize koja se sastoji u tome da se tražena tvar taloženjem prevede u teško topljivi spoj, filtriranjem odijeli od otopine, ispere pogodnim sredstvom za ispiranje, filtrira, suši ili žari i na kraju važe. Iz mase taloga poznatog sastava i njegove molarne mase izračunavamo količinu tražene tvari. (Vidi Gravimetrijske metode analize)
gravimetrijski faktor
	Gravimetrijski faktor je stehiometrijski odnos između molarne mase analita i molarne mase taloga u gravimetriji.
gravitacijska konstanta
	Gravitacijska konstanta (G) je univerzalna konstanta u jednadžbama za privlačnu silu između dvije čestice F = Gm1m2/r2 gdje je r udaljenost između dvije čestice a m1 i m2 su njihove mase.
grej
	Grej (Gy)je izvedena SI jedinica apsorbirane doze ionizirajućeg zračenja. Definiran je dozom zračenja koje je tijelu mase jedan kilogram predalo energiju jednog džula (Gy = J/kg). Ime je dobila u čast engleskog fizičara Louisa Harolda Graya (1905.-1965.).
Grignardovi reagensi
	Grignardovi reagensi su organomagnezijevi halidi, RMgX, ili njihove ravnotežne smjese u otopini s R2Mg + MgX2.
gustoća
	Gustoća (ρ) neke tvari definira se kao omjer mase i volumena na određenoj temperaturi. Jedinica gustoće je kg m-3 ali se više upotrebljava decimalna SI jedinica kg dm-3. Uz gustoću mora biti navedena i temperatura na kojoj je mjereno, jer se s promjenom temperature obično mijenja volumen, pa samim tim i gustoća tvari. ρ = m / V Mnogo općenitija upotreba izraza gustoća je za količinu (mase, naboja, energije, itd) podijeljenu s dužinom, površinom ili volumenom.

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

T

U

V

X

Z