halkogeni elementi |
 |
U 16. skupinu periodnog sustava spadaju kisik (O), sumpor (S), selenij (Se), telurij (Te) i polonij (Po). Zajedničkim imenom se nazivaju halkogenima (oni koji tvore rude) jer su najviše zastupljeni u rudama. |
halogeni elementi |
 |
U 17. skupinu periodnog sustava spadaju fluor (F), klor (Cl), brom (Br), jod (I) i astat (At). Zajedničkim imenom se nazivaju halogenima (oni koji tvore soli) zbog toga što izravno s metalima daju soli. U vanjskoj ljusci imaju 7 elektrona pa su izrazito elektronegativni. Reagiraju sa skoro svim metalima i mnogim nemetalima. Reaktivnost im opada porastom atomske mase. Halogeni imaju jaki neugodni miris i gore sjajnim plamenom.
U elementarnom stanju halogeni elementi prave dvoatomne molekule. Kako raste volumen atoma rastu i Van der Waalsove privlačne sile. Tako su pri sobnoj temperaturi fluor i klor plinovi, brom tekućina, a jod i astat čvrsta tvar. |
halokarboni |
 |
Halokarboni su spojevi koji sadržavaju samo ugljik, jedan ili više halogena, i ponekad vodik, primjerice tetrakhlorometan (CCl4), tetrabromometan (CBr4). Nižih članovi različitih homolognih nizova koriste se kao sredstva za hlađenje, sredstva za gašenje požara, i kao sredstva za pjenenje poliuretanske pjene. Kada polimeriziraju daju plastične masa koje karakterizira visoka kemijska otpornost, visoka električna otpornost i dobra toplinska stabilnost. |
Heisenbergov princip neodređenosti |
 |
Heisenbergov princip neodređenosti kaže da je nemoguće istodobno točno ustanoviti brzinu elektrona i njegov položaj u prostoru. Ako se točno odredi položaj elektrona u prostoru, potpuno je neodređena njegova brzina i obratno. Ovaj princip neodređenosti dao je 1927 njemački fizičar Werner Heisenberg (1901.-1976.). |
hektar |
 |
Hektar (ha) je iznimno dopuštena jedinica izvan SI i jednaka je 104 m2. Upotrebljava se samo za ploštinu zemljišta. |
Helmholzova slobodna energija |
 |
Helmholzova slobodna energija (A) je termodinamička funkcija definirana s A = U - TS, gdje je U unutarnja energija, S je entropija a T je termodinamička temperatura. Za reverzibilne izotermne procese ΔA predstavlja raspoloživi korisni rad. |
henri |
 |
Henri (H) je izvedena SI jedinica za induktivnost (L). Definirana je induktivnošću strujnog kruga u kojemu struja jakosti jedan amper uzrokuje magnetski tok jedan veber (H = V∙s/A). Ime je dobila u čast američkog fizičara Josepha Henrya (1797.-1878.). |
Henryjev zakon |
 |
Henryjev zakon formulirao je 1803. engleski kemičar William Henry (1775.-1836.). Sadržaj plina otopljenog u tekućini pri određenoj temperaturi je upravo razmjeran parcijalnom tlaku tog plina iznad tekućine. Henryjev zakon vrijedi samo za slabo topljive plinove pri niskim parcijalnim tlakovima.
xi = Kx∙pi
gdje je pi parcijalni tlak komponente i iznad otopine, xi je molarni udio u otopini a Kx je konstanta karakteristična za dani plin i otapalo. |
herc |
 |
Herc (Hz) je izvedena SI jedinica, s posebnim imenom, frekvencije. Definirana je brojem perioda u jednoj sekundi (Hz = 1 s-1). Ime je dobila u čast njemačkog znanstvenika Heinrich Hertza (1857. - 1894.). |
Hessov zakon |
 |
Reakcijska toplina neke kemijske promjene ne ovisi o putu kojim reakciju vodimo, već samo o početnom i konačnom stanju sustava. |
heterociklički spojevi |
 |
Heterociklički spojevi su organski ciklički spojevi koji u prstenu osim ugljikovog imaju i atome drugih elemenata (dušika, kisika, sumpora), npr. piridin, furan, tiofen. |
heterogene reakcije |
 |
Heterogene reakcije su one reakcije koj se zbivaju u različitim fazama (u različitim agregatnim stanjima). |
Heusler legure |
 |
Heusler legure su legure mangana, bakra, aluminija, nikla a ponekad i drugih metala koje su našle važnu primjenu kao permanentni magneti. |
hidratacija |
 |
Hidratacija je proces vezanja molekula vode na ione ion-dipolnom vezom. Ion u vodenoj otopini nalaze se obavijeni slojem molekula vode. Hidrataciju nekog spoja A+B- možemo prikazati
A +B -  A +(aq) + B -(aq)
Hidratacijom se oslobađa toplina hidratacije to veća što je ion jače hidratiziran. |
hidrofoban |
 |
Hidrofoban je onaj koji mrzi vodu, netopljiv u vodi. Ovo svojstvo je karakteristično za ulja, masti, voskova i mnoge smole. |
hidrofobne interakcije |
 |
Hidrofobne interakcije su tendencija ugljikovodika (ili ugljikovodicima sličnih skupina) da stvaraju intermolekularne nakupine u vodenoj sredini, i analogne intramolekularne interakcije. Ime je nastalo od očito pojave "mržnje" između vode i ugljikovodika. Ne preporuča se upotreba zbunjujućeg alternativnog izraz hidrofobna veza. |
hidroliza |
 |
Hidroliza je kemijska reakcija u kojoj voda reagira s drugom tvari pri čemu nastaju dvije ili više novih tvari. To uključi ionizaciju molekula vode kao i cijepanje spoja hydrolizom, primjerice
CH 3COOC 2H 5 + H 2O  CH 3COOH + C 2H 5OH
Primjeri su pretvaranje škroba u glukozu pomoću vode u prisutnosti odgovarajućih katalizatora i reakcije iona otopljenih soli s vodom pri čemu nastaju različiti produkti, kao na primjer kiseline, kompleksni ioni, itd.
Hidroliza je proces suprotan neutralizaciji i esterifikaciji |
higroskopnost |
 |
Higroskopnost je apsorbiranje vlage iz zraka. |
holografija |
 |
Holografija je tehnika stvaranja trodimenzionalnih slika objekta snimanjem interferencijskog uzorka između svjetlosne zrake odbijene od objekta i referentne zrake. Slika se može rekonstruirati iz ovog uzorka pomoću odgovarajućeg optičkog sustava. |
homogene reakcije |
 |
Homogene reakcije su one reakcije u kojima su produkti i reaktanti u istoj fazi (agregatnom stanju). |
Hookov zakon |
 |
Kada se optereti neko elastično tijelo ono se deformira ili nategne a rezultirajuća napetost (tendencije tijela da se vratit u svoje normalno stanje) je proporcionala opterećenju. Napetost se mjeri u jedinicama sile po jedinici površine. |
HPLC |
 |
HPLC (High-Performance Liquid Chromatography) je kratica za visoko-djelotvornu tekućinsku kromatografiju. HPLC je modifikacija tekućinske kromatografije koja koristi viskotlačnu pumpu kako bi povećala efikasnost odvajanja. |
hydrofilan |
 |
Hydrofilan ima jaku težnju za vezanjem ili upijanjem vode, koji rezultira bujanjem i tvorbom reverzibilnih gelova. Ovo svojstvo je karakteristično za ugljikohidrate. |