idealna otopina |
 |
Idealna otopina je otopina kod koje su interakcije između molekula otopljene tvari i između otopljene tvari i otapala jednake. Idealne otopine se ponašaju u skladu s Raoultovim zakonom pri svim temperaturama i koncentracijama, a realne otopine tek pri jako velikim razrjeđenjima. |
idealni plin |
 |
Idealni plin je takav plin čije jedinke (atomi ili molekule) imaju ukupno zanemarljivo malen vlastiti volumen. Također, između njih ne postoje Van de Waalsove sile pa se idealni plin ne može prevesti u tekuće ili čvrsto stanje. Idealni plin je teorijski koncept a realni plinovi mu se približavaju tek pri niskim tlakovima i visokim temperaturama. |
indeks refrakcije |
 |
Za neapsorbirajuće sredine, indeks refrakcije (n) je odnos brzine elektromagnetskog zračenja u vakuuumu i brzine zračenja navedene frekvencije u toj sredini. |
indikatori |
 |
Indikator je tvar koja u otopini daje vidljivu promjenu (obično promjenu boje) u prisustvu kemijske vrste. Koriste se za označavanje završetka kemijske reakcije. Indikatori se dijele prema vrstama kemijskih reakcija u kojima se primjenjuju (kiselo-lužnate, redoks, taložne, kompleksirajuće i adsorpcijske, ...).
Kiselo-bazni indikatori su spojevi, kao npr. fenolftalein i metil oranž, tko reverzibilno mijenjaju boju ovisno da li je otopina kisela ili bazna. Oksidacijsko-redukcijski indikatori su tvari koje reverzibilno mijenjaju boju između svog oksidiranog i reduciranog oblika. |
indikatorska elektroda |
 |
Indikatorska elektroda je elektroda kojoj je potencijal proporcionalan s logaritmom koncentracije (točnije aktiviteta) analita. |
infracrveno zračenje |
 |
Infracrveno zracenje je elektromagnetsko zracenje u podrucju
od približno 1.0 do 300 mikrometra.
|
ion |
 |
Ioni su atomi ili grupe atoma koje imaju pozitivni ili negativni naboj. Ioni nastaju tako da neutralni atom ili grupa atoma izgubi jedan ili više elektrona, pa nastane pozitivni ion ili kation, ili pak da primi jedan ili više elektrona, pa nastane negativni ioni ili anion. |
ionska izmjena |
 |
Ionska izmjena je proces koji uključuje adsorpciju jedne ili više ionskih vrsta praćenu istodobnom desorpcijom (premeštanjem) jedne ili više drugih ionskih vrsta. |
ionska jakost otopine |
 |
Ionska jakost (μ ili I) otopine je mjera jakosti električnog polja koje daju ioni u otopini. Ionska jakost je jednaka polovini zbroja produkata koncentracije (c) i kvadrata naboja (z) svakog iona u otopini
|
ionska veza |
 |
Ionska veza je takva veza kod koje jedan od sudionika, za vrijeme vezanja, predaje svoje nesparene elektrone drugom atomu tako da oba postignu elektronski raspored najbližeg plemenitog plina. Da bi nastala ionska veza između atoma, mora jedan od atoma prijeći u pozitivno nabijen ion gubitkom određenog broja elektrona, a drugi atom mora primiti te elektrone i prijeći u negativno nabijen ion. |
ionski izmjenjivači |
 |
Ionski izmjenjivači su visokopolimerni spojevi koji imaju svojstvo da vežu ione iz otopine, a pri tome oslobađaju ekvivalentnu količinu istoimeno nabijenih iona. Ion izmjenjivačke smole sadrže različite kopolimere čvrsto vezane u trodimenzionalanu strukturu na koju su pričvršćene ionske skupine. Ovisno o strukturi imamo kationske i anionske izmjenjivače. Upotrebljavaju se za prečišćavanje različitih otopina, lijekova, demineraliziranje vode i dr. |
ionski produkt vode |
 |
Ionski produkt vode (KW) je umnožak koncentracija vodikovih i hidroksid iona i za 25 °C iznosi 10-14
KW = [H+][OH-] = 10-14 |
IUPAC |
 |
Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju IUPAC (International Union of Pure and Applied Chemistry) osnovana je 1919. kao dobrovoljno nekomercijalno društvo nacionalnih organizacija koje danas predstavljaju kemičari iz 45 zemalja. |
izjednačavanje kemijske jednadžbe |
 |
Određivanje vrijednosti stehiometrijskih koeficijenata reaktanata i produkata u kemijskoj jednadžbi na način da broj atoma svakog elementa bude jednak prije i poslije reakcije. Vidi Osnovna pravila za sastavljanje jednadžbe kemijske reakcije. |
izobara |
 |
Izobara je linija koja spaja točke jednakog tlak na grafičkom prikazu fizikalnog sustava. |
izobari |
 |
Izobari su izotopi različitih elemenata s jednakim masenim brojevima (npr. 54Cr i 54Fe, 112Cd i 112Sn). |
izoelektrična točka |
 |
Izoelektrična točka je pH na kojoj amino kiseline ne putuju prema elektrodama pod utjecajem električnog polja. |
izohora |
 |
Izohora je linija koja spaja točke konstantnog volumena na grafičkom prikazu fizikalnog sustava. |
izolatori |
 |
Izolatori su čvrste tvari koje ne vode električnu struju. Kod izolatora su vodljiva i valentna vrpca odvojene vrlo velikom zabranjenom zonom pa ne dolazi do toka elektrona pod utjecajem električnog polja. |
izomeri |
 |
Izomeri su spojevi koji imaju istu empirijsku formulu ali se razlikuju po prirodi ili slijedu vezivanja njihovih atoma (strukturna izomerija) ili po rasporedu njihovih atoma u prostoru (stereoizomerija). |
izomorfija |
 |
Izomorfija je postojanje dviju ili više različitih kemijskih tvari iste kristalne strukture, tako da oni tvore čvrste otopine. |
izoterma |
 |
Izoterma je linija koja spaja točke jednake temperature na grafičkom prikazu fizikalnog sustava. |
izotermni proces |
 |
Izotermni proces je termodinamički proces u kojem se temperatura sustava ne mijenja. |
izotoni |
 |
Izotoni su nuklidi koji sadrže isti broj neutrona a različit broj protona, te pripadaju različitim kemijskim elementima. |
izotopi |
 |
Izotopi su atomi jednog te istog elementa koji se međusobno razlikuju po masi, ali su inače identični po kemijskim osobinama. To su atomi kod kojih jezgra sadrži isti broj protona ali različit broj neutrona. |
izotropija |
 |
Izotropija je svojstvo molekula i materijala da imaju identična fizikalna svojstva u svim smjerovima. |