Rječnik kemijskih pojmova

jaki elektroliti
	Jaki elektroliti su oni elektroliti koji u vodenim otopinama potpuno disociraju na svoje ione i koji dobro provode električnu struju.
jedinična ćelija
	Jedinična ćelija je najmanji djelić strukture čvrste tvari čijim se ponavljanjem može stvoriti cijela struktura.
jednadžba kemijske reakcije
	Kemijskom jednadžbom se prikazuju kemijske reakcije. Na lijevoj strani jednadžbe pišemo formule ili simbole tvari koje stupaju u kemijsku reakciju, reaktante. Na desnoj strani jednadžbe pišemo formule ili simbole tvari koje nastaju kemijskom reakcijom, produkte. H2 + O2 = 2H2O Svaka kemijska reakcija dovodi do ravnoteže koja je više ili manje pomaknuta na jednu stranu. Zbog toga se kod reverzibilnih reakcija umjesto znaka jednakosti stavlja dvostruka strelica: H2 + O2 2H2O Da bi se napisala jednadžba kemijske reakcije moraju biti poznati svi reaktanti i produkti kemijske reakcije kao i njihovi stehiometrijski odnosi. (Vidi Uravnoteživanje jednadžbe kemijske reakcije)
jednadžba stanja
	Jednadžba stanja je funkcionalna povezanost tlaka, volumena i termodinamičke temperature. Za idealne plinove vrijedi jednadžba: pV = nRT gdje je p tlak, V molarni volumen, T temperatura a R opća plinska konstanta s vrijednošću 8.314 JK-1mol-1.
jednadžba stanja idealnog plina
	Jednadžba stanja idealnog plina izvedena je kombinaciojom Boyle-Mariotteovog, Charles-Gay-Lussacovog i Avogadrovog zakona. Stanje idealnog plina određeno je tlakom, volumenom, množinom i temperaturom. Njihova međusobna ovisnost dana je jednadžbom pV = nRT gdje je p tlak, V molarni volumen, T temperatura a R opća plinska konstanta s vrijednošću 8.314 JK-1mol-1).
Jonesov reduktor
	Jonesov reduktor je kolona napunjena cink-amalgamom. Upotrebljava se za redukciju analita.
Joule-Thompson koeficijent
	Joule-Thompson koeficijent (μ) je parametar koji opisuje temperaturnu promjenu koja se desi kada plin adijabatski ekspandira kroz mlaznicu. Definiran je s gdje je H entalpija.
Joule-Thomsonov efekt
	Temperatura idealnog plina ne mijenja se kod prigušenja na niži tlak, ali kod prigušenja realnih plinova pojavljuje se, pri višim tlakovima, veća ili manja promjena temperature. Promjena temperature koja se pojavljuje pri ekspanziji realnih plinova u sustavu u koji se ne dovodi energija naziva se Joule-Thomsonov efekt. Oni su ustanovili da se zraku prigušenom za 1 bar snižava temperatura za 0.25 °C. Taj neznatni efekt je za većinu tehničkih procesa posve nebitan ali je iskorišten za ukapljivanje plinova.

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

T

U

V

X

Z