Rječnik kemijskih pojmova

nabojni broj
	Nabojni broj predstavlja ionski naboj atoma ili skupine. Označuje se kao lijevi superskript (Fe2+ ili SO42-).
neelektroliti
	Neelektroliti su tvari koje u otopinama ne disociraju na ione i koji ne provode električnu struju.
Néelova temperatura
	Néelova temperatura (TN) je kritična temperatura iznad koji antiferromagnetic tvar postane paramagnetičan. Fenomen je tridesetih godina dvadesetog stoljeća pronašao L.E.F. Néel (1904.- ).
nemetali
	Nemetali su elementi koji ne pokazuju metalna svojstva (slabi su vodiči topline i električne struje, ne daju se kovati, itd.). Njihove molekule se uglavnom sastoje od kovalentno vezanih atoma osim idealnih plinova koji su monoatomni. Smješteni su skroz desno u periodnom sustavu. Oksidi nemetala otapanjem u vodi daju kiseline. Nemetali imaju skoro popunjenu vanjsku ljusku s elektronima i lako se spajaju jedan s drugim ili s metalima. Kod mnogih elemenata ove grupe susrećemo alotropiju.
neopren
	Neopren je sintetički kaučuk koji se dobiva polimerizacijom 2-klorbuta-1,2-diena. Neopren se često upotrijebljava umjesto prirodna guma na mjestima gdje se zahtijeva otpornost na kemikalije.
Nernstov zakon razdjeljenja
	Tvar se raspodjeljuje između dva otapala tako da je omjer koncentracija te tvari kod neke temperature stalan, uz uvjet da se u oba otapala tvar nalazi u istom molekularnom obliku. Koeficijent razdjeljenja je odnos koncentracija tvari u otapalima A i B na određenoj temperaturi. Pojava razdjeljenja iskorištava se za ekstrakciju tvari.
Nernstova jednadžba za elektrodni potencijal
	Za opću reakciju nekog redoks sustava nOz+(aq) + ze- mR ovisnost elektrodnog potencijala redoks sustava o aktivitetu oksidiranog i reduciranog oblika u otopini daje nam Nernstova jednadžba za elektrodni potencijal: gdje je E = elektrodni potencijal redoks sustava Eo = standardni elektrodni potencijal redoks sustava R = univerzalna plinska konstanta T = termodinamička temperatura F = Faradayeva konstanta z = broj elektrona koji se izmjenjuju u redoks reakciji aO = aktivitet oksidiranog oblika aR = aktivitet reduciranog oblika n = stehiometrijski koeficijent oksidiranog oblika m = stehiometrijski koeficijent reduciranog oblika
Nesslerov reagens
	Nesslerov reagens je otopina živina(II) jodida (HgI2) u kalijevom jodidu i kalijevom hidroksidu nazvan po Juliju Nessleru (1827.-1905.). Upotrebljava se kod dokazivanja amonijaka s kojim tvori smeđe obojenje ili talog.
neutralizacija
	Neutralizacija je reakcija spajanja kiseline i lužine pri čemu nastaje voda a u otopini se nalaze kation lužine i anion kiseline, tj. neutralizacijom nastane otopina soli. H+ + OH- H2O
neutrino
	Neutrino je subatomska čestica bez električnog naboja i mase jednake nuli (ili vrlo bliske nuli).
neutron
	Neutroni su sastavni dijelovi atomske jezgre. Različit broj neutrona u istovrsnim atomima uzrokuje pojavu izotopije (Vidi Izotopi). Neutroni su čestice bez električnog naboja čija masa (mn) iznosi 1.675×10-27 kg.
neutronski broj
	Neutronski broj (N) je karakteristično svojstvo specifičnog izotopa nekog elementa, jednak je broju neutrona u jezgri.
nezasićena otopina
	Nezasićena otopina je otopina koja sadrži manje otopljene tvari nego što je to odgovara topljivosti te tvari pri datoj temperaturi.
nezasićeni ugljikovodici
	Nezasićeni ugljikovodici u svojoj molekuli sadrže ugljikove atome povezane dvostrukim (alkeni) ili trostrukim vezom (alkini).
NMR
	Vidi Nuklearna magnetska rezonancija
nomenklatura
	Nomenklatura je sustav imenovanja elemenata, iona i spojeva.
normalni uvjeti
	Plin se nalazi pod normalnim uvjetima kada je: p° = 101325 Pa, T° = 273.15 K, Vm° = 0.022414 m3 mol-1.
nuklearna magnetska rezonancija
	Nuklearna magnetska rezonancija (NMR) je tip radiofrekventne spektroskopije koji je temeljen na magnetskom polju koje se stvara vrtnjom električki nabijenih atomskih jezgra. To nuklearno magnetsko polje je prouzročeno interakcijom s vrlo velikim (1 T - 5 T) magnetskim poljem instrumenta. NMR tehnika primijenjuje se za proučavanje elektronske gustoće i kemijskih veza i postala je osnovni istraživački alat za određivanje struktura u organskoj kemiji.
nuklearni reaktor
	Nuklearni reaktori su postrojenja koja su projektirana za proizvodnju električne energije. Lančana reakcija fisibilnog materijala (uranij-235 ili plutonij-239) provodi se kontinuirano i pod kontrolom. Od sekundarnih neutrona samo jedan jedini smije izazvati daljnje cijepanje. Osnovni dijelovi nuklearnog reaktora su: 1. Jezgra, metalne šipke koje sadrže dovoljno fisibilnog materijala da održe lančanu reakciju na željenom nivou (može biti potrebno i preko 50 t uranija). 2. Izvor neutrona koji će pokrenuti reakciju (kao što je mješavina polonija i berilija) 3. Moderator koj će smanjiti energiju brzih neutrona za učinkovitiju fisiju (materijali kao što su grafit, berilij, teška voda i laka voda) 4. Sredstvo za hlađenje kojim se uklanja fisijom stvorena toplina (obično voda, natrij, helij ili dušik) 5. Sustav kontrole kao što su primjerice šipke bora ili kadmija koji imati visoki udarni profil (da apsorbiraju neutrone) 6. Adekvatna zaštitita, kontrolna oprema i odgovarajuća instrumentacija su neophodni za sigurnost osoblja i učinkoviti rad.
nukleinske kiseline
	Nukleinske kiseline su duge lančaste makromolekule (relativne molekularne mase preko 5 000 000), glavni su sastojci jezgara bioloških stanica i nosioci genetskih informacija. Sastavljene su od nukleotida, i hidroliziraju u određene pirimidinske ili purinske baza (obično adenin, citozin, guanin, timin i uracil), D-ribozu ili 2-deoksi-D-ribozu.
nukleoni
	Protoni i neutroni se zajedničkim imenom zovu nukleoni. Oni su sastavni dijelovi atomske jezgre i čine praktički cijelu masu atoma.
nuklidi
	Nuklid je atom s poznatim brojem protona i neutrona u jezgri.
nulti zakon termodinamike
	Nulti zakon termodinamike glasi: "Ako je neko tijelo A u toplinskoj ravnoteži s tijelom B i s tijelom C, onda su i tijela B i C u međusobnoj toplinskoj ravnoteži."
njutn
	Njutn (N) je izvedena SI jedinica sile. Definiran je silom koja tijelo mase jednog kilograma ubrza za jedan metar u sekundi na kvadrat (N = kg m s-2). Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir Isaac Newtonu (1642.-1727.).

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

T

U

V

X

Z