racemat |
 |
Racemat je smjesa od jednakih iznosa d- i l-oblika optički aktivnih spojeva. Takva smjesa nije optički aktivna. |
radioaktivni indikatori |
 |
Upotrebom odgovarajućih radioaktivnih izotopa mogu se pratiti biokemijski procesi u biljkama, životinjama i ljudima mjereći radioaktivno zračenje primješanog radioaktivnog indikatora. Umjetni radioaktivni izotopi imaju iste kemijske osobine kao i prirodni što omogućuje da te prirodne izotope obilježimo primjesom radioaktivnih izotopa i tako slijedimo put tih elemenata tokom kemijske reakcije. Jedan od najvažnijih radioaktivnih indikatora je radioaktivni ugljik 14C. |
radioaktivnost |
 |
Radioaktivnost je sposobnost spontanog raspadanja atoma pri čemu nastaje nova atomska vrsta i radioaktivno zračenje. Atom može emitirati tri vrste zračenja: pozitivno α-zračenje, negativno β-zračenje i električki neutralno γ-zračenje. Prilikom raspadanja jedan elementa nikad ne emitira istovremeno sve vrste zračenja. |
radionuklidi |
 |
Vidi Umjetni radioaktivni izotopi |
Ramanov efekt |
 |
Ramanov efekt je tip rasipanja elektromagnetska zračenje u kojem svjetlo mijenja frekvenciju i fazu pri prolasku kroz neko prozirno sredstvo. Nazvan je po indijskom fizičaru C. V. Ramanu (1889.-1970.). Intenzitet Ramanovog rasipanja je tisuću puta manji od Rayleighova rasipanja u tekućinama. |
Rankineov ciklus |
 |
Rankineov ciklus je kružni termodinamički ciklus koji se može upotrijebiti za računanje idealanog toplinskog stroja koji koristi ukapljivu paru kao radni fluid. |
Raoultov zakon |
 |
Parcijalni tlak jedne komponente u smjesi jednak je produktu tlaka zasićene pare čiste komponente pri određenoj temperaturi i njezinog množinskog udjela u smjesi.
pA = pAo xA |
rasprostranjenost elemenata |
 |
 |
Elementi se u prirodi, uglavnom nalaze u različitim spojevima, a rjeđe u slobodnom (elementarnom) stanju. U Zemljinoj kori najrasprostranjeniji je kisik (49.5 %), zatim silicij (25 %), aluminij (7.5 %), željezo (4.7 %), kalcij (3.4 %), natrij (2.6 %), kalij (2.4 %), magnezij (1.9 %) i vodik (1.9 %). Ovih devet elemenata čine skoro 99 % sastava Zemlje. |
|
raščinjavanje |
 |
Raščinjavanje u analitičkoj kemiji znači prevesti neku tvar, taljenjem s pogodnim sredstvom za taljenje (natrijevim karbonatom, natrijevim hidroksidom, natrijevim peroksidom, ...) u takav kemijski spoj koji se nakon toga lako otapa u vodi, kiselini ili lužini. |
Rayleighovo rasipanje |
 |
Rayleighovo rasipanje je raspršivanje svjetla na česticama koje su mnogo manje od valne duljine svjetla. |
reakcija nultog reda |
 |
Reakcija nultog reda je reakcija kod koje brzina reakcije ne ovisi o koncentraciji reaktanata. |
referentna elektroda |
 |
Referentna elektroda je elektroda čiji je potencijal poznat i potpuno neovisan o koncentraciji analita. Kao referentne elektrode najčešće se koriste kalomel i srebro/srebrov klorid elektroda.
Tablica: Ovisnost potencijala referentnih elektroda o temperaturi i koncentraciji KCl
| |
Potencijal prema SHE / V |
| |
 |
kalomel elektroda |
 |
Ag/AgCl |
| t / °C |
 |
0.1 mol dm-3 |
3.5 mol dm-3 |
zasić. otop. |
 |
3.5 mol dm-3 |
zasić. otop. |
 |
| 15 |
 |
0.3362 |
0.254 |
0.2511 |
 |
0.212 |
0.209 |
| 20 |
 |
0.3359 |
0.252 |
0.2479 |
 |
0.208 |
0.204 |
| 25 |
 |
0.3356 |
0.250 |
0.2444 |
 |
0.205 |
0.199 |
| 30 |
 |
0.3351 |
0.248 |
0.2411 |
 |
0.201 |
0.194 |
| 35 |
 |
0.3344 |
0.246 |
0.2376 |
 |
0.197 |
0.189 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
|
relativna atomska masa |
 |
Relativna atomska masa elementa je omjer prosječne mase atoma elementa i 1/12 mase atoma nuklida 12C. Elementi se u prirodi nalaze kao smjese izotopa, te su prosječne mase atoma elemenata uvjetovane relativnim odnosom tih izotopa u smjesi. Ne preporuča se upotreba naziva težina (što je sila) umjesto mase. |
relativna gustoća |
 |
Relativna gustoća je omjer gustoće neke tvari kod određene temperature (obično 20 °C) i gustoće vode kod 4 °C. Za relativnu gustoću nekad se koristio i naziv specifična težina. |
relativna molekularna masa |
 |
Relativna molekularna masa (Mr) neke tvari je omjer prosječne mase formulske jedinke i 1/12 mase atoma nuklida 12C, odnosno relativna molekularna masa je jednaka zbroju relativnih atomskih masa koje čine formulsku jedinku. Tako bi relativna molekularna masa sulfatne kiseline, Mr(H2SO4) bila:
Mr(H2SO4) = 2×Ar(H) + Ar(S) + 4×Ar(O)
= 2×1.0079 + 32.066 + 4×15.999
= 2.0158 + 32.066 + 63.996
= 98.078 |
relativna pogreška |
 |
Relativna pogreška je odnos apsolutne pogreške (O-μ) i prave vrijednosti (μ). Izražava se u postotcima (%).
|
relativna vlažnost |
 |
Relativna vlažnost zraka je odnosa parcijalnog tlaka vodene para u zraku i tlaka zasićene vodene pare pri istoj temperaturi, izraženo u postotcima. |
rem |
 |
Rem (rem) (roentgen equivalent man) je stara jedinica ekvivalentne doze ionizirajućeg zračenja koja se upotrebljavala kod zaštite od zračenja (rem = 10-2 Sv). |
reologija |
 |
Reologija je nauka o deformacijama i tečenju materijala. Važna je za proučavanje ponašanje viskoznih tekućina kod prerade plastičnih masa. |
retenciono vrijeme |
 |
Retenciono vrijeme je vrijeme između pobude (injektiranja uzorka) i odziva (pojave signala na detektoru). |
Reynoldsov broj |
 |
Reynoldsov broj (Re) je bezdimenzijska veličina koja se upotrebljava u mehanici fluida, i definiran je s
Re = ρ vl/η
gdje je ρ gustoća, v je brzina, l je duljina a η je viskoznost. |
ribonukleinska kiselina |
 |
Ribonukleinske kiseline su sličnog sastava kao i deoksiribonukleinske kiseline samo što umjesto timina sadrže uracil. |
RNA |
 |
RNA (RNK) je kratica za ribonukleinsku kiselinu. |
rude |
 |
Rude su prirodni agregati minerala (spojevi u kojima se metali javljaju u prirodi) iz kojih se može rentabilno dobiti jedan ili više metala. Ruda osim minerala sadrži još i druge sastojke koji nemaju tehničke vrijednosti i koji se općenito nazivaju jalovinom. |