Rječnik kemijskih pojmova

s.t.p.
	Standardna temperatura (273.15 K) i (101 325 Pa) tlak su standardna stanja koja se upotrijebljavaju kao baza za proračune koji uključuju veličine koje ovise o temperaturi i tlaku. Upotrebljavaju se kada se uspoređuju svojstva plinova.
salinitet
	Salinitet (S) je parametar koji se upotrijebljava u oceanografiji za opisivanje koncentracije otopljenih soli u morskoj vodi. Relativan odnos najzastupljenijih soli u moru je konstantan bez obzira na njihovu apsolutnu količinu. Salinitet noralne morske wode je 35 dijelova soli na 1000 dijelova vode.
sastav otopine
	Otopine su homogene smjese više komponenti. Komponenta koja se nalazi u većoj količini od ostalih naziva se otapalo, a ostale komponente su otopljene tvari. Kvantitativan sastav otopine može se izraziti koncentracijom (količinska, masena i volumenska), udjelom (količinski, maseni i volumenski), omjerom (količinski, maseni i volumenski) i molalitetom. Molarni, maseni i volumenski udjeli su brojčane, bezdimenzijske veličine i često se izražavaju kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1 000) ili dio na milion, (ppm = 1/1 000 000 - parts per milion). Ako nije drugačije naglašeno udio se odnosi na maseni udio.
Schellbachova bireta
	Kod bezbojnih tekućina pogreška paralakse se izbjegava upotrebom Schellbachove birete. Ona ima s unutrašnje strane, nasuprot podjeli, utaljenu vrpcu od mliječnog stakla u sredini koje se nalazi plava crta. Razina tekućine se vrlo lako uoči jer, lomom svjetlosti u meniskusu, plava crta dobiva oblik dvostrukog šiljka.
Schiffove baze
	Schiffove baze su klasa spojeva koje su dobivene kemijskom reakcijom (kondezacijom) aldehida ili ketona s aromatskim aminima, na primjer RNH2 + R'CHO RN:CHR' + H2O Nazvani su po njemačkom kemičaru Hugo Schiffu (1834.-1915.).
Schrödingerova jednadžba
	Schrödingerova jednadžba je osnovna jednadžba valne mehanike koja, za sustav neovisan o vremenu, ima oblik: gdje je Ψ valna funkcija, V potencijalna energija izražena kao funkcija prostornih koordinata, E ukupna energija, 2 je Laplaceov operator, h Planckova konstanta i m je masa.
sedimentiranje
	Sedimentiranje je postupak odjeljivanja specifički teže suspendirane tvari od otopine. Čvrsta tvar se slegne na dno a tekućina iznad nje se odlije (dekantira).
sekunda
	Sekunda (s) je SI jedinica za vrijeme. To je trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dvaju hiperfinih nivoa (F = 4, mF = 0 to F = 3, mF = 0) osnovnog stanja atoma cezija 133 (133Cs). Periodu definiramo kao vrijeme potrebno da svjetlost prevali put koji odgovara jednoj valnoj duljini.
selenidi
	Selenidi su spojevi koji imaju strukturu RSeR (R je različito od H). Oni su prema tome selenijevi ekvivalenti etera. Ime se također upotrebljava i za metalne soli izvedene od H2Se.
SI jedinice
	Vidi Međunarodni sustav jedinica
silani
	Silani su zasićeni silicijevi hidridi, analogni alkanima (spojevi opće formule SinH2n+2).
silikoni
	Silikoni su polimeri ili oligomeri siloksana, obično nerazgranati, s općom formulom [-OSiR2-]n (gdje R nije jednak H).
siloksani
	Siloksani su zasićeni silicijevi i kisikovi hidridi s nerazgranatim ili razgranatim lanacima sastavljenim od naizmjenično poredanim silicijevim i kisikovim atomima (-Si-O-Si-).
simens
	Simens (S) je izvedena SI jedinica električne vodljivosti vodiča u kojem struja od jednog ampera proizvedi električnu potencijalnu razliku od jednog volta (S = A∙V-1 = Ω-1). Ime je dobila po njemačkom znanstveniku Ernst Werner von Siemens (1816.-1892.).
sivert
	Sivert (Sv) je izvedena SI jedinica ekvivalentne doze ionizirajućeg zračenja. Sivert je poseban naziv za džul po kilogramu kada je bezdimenzijski faktor kvalitete zračenja jednak jedinici. Ime je dobila po švedskom fizičaru Rolfu Sievertu (1896.-1966.).
skupine periodnog sustava
	Periodni sustav elemenata podijeljen je u 18 skupina kemijskih elemenata. Elementi iste skupine imaju isti broj valentnih elektrona i slična kemijska svojstva. Elementi glavnih skupina su u 1., 2. i od 13. do 18. skupine. Različite skupine elemenata mogu se imenovati prema prvom elementu u skupini (elementi borove skupine, elementi ugljikove skupine) ili imaju posebna imena (plemeniti plinovi, halogeni elementi, halkogeni elementi, zemnoalkalijski metali, alkalijski metali).
slabe kiseline
	Slabe kiseline su kiseline koje nepotpuno disociraju u vodenoj otopini.
slabi elektroliti
	Slabi elektroliti su oni elektroliti koji u vodenim otopinama samo djelomično disociraju na ione i koji su u ravnoteži s nedisociranim molekulama. Njihove vodene otopine slabo provode električnu struju.
slijepa proba
	Slijepa proba (blank determination) je postupak određivanja koji slijedi sve korake analize ali u odsustvu uzorka. Koristi se za detekciju i kompenzaciju sustavnih grešaka u analizi.
slobodni radikal
	Slobodni radikal je visoko reaktivna molekula ili atom s nesparenim elektronom. Često se predstavljaju s točkom pored formule, koja predstavlja nespareni elektron (∙CH3, ∙SnH3, ∙Cl).
slobodni radikali
	Slobodni radikali su visokoreaktivni molekularni fragmenti koji imaju jedan ili više nesparen elektron. Mogu nastati fotolizom ili pirolizom kada se prekine veza bez stvaranja iona. U formulama, slobodni radikali se obično označavaju s točkom (Cl∙). Slobodni radikali sudjeluju kao inicijatori ili intermedijeri u reakcijama oksidacije, fotolize i polimerizacije.
smog
	Smog je mješavina dima i magle. Izraz je koristi za opisivanje gradske magle u kojoj je veliki omjer čvrstih čestica (sitni dijelova ugljika iz ispuha) a također i visoka koncentracija sumporovih i dušikovih plinovitih spojeva.
sol
	Soli su disperzije čvrstih čestica u tekućini. Ove čestice mogu biti makromolekule ili nakupine malih molekula. Liofobni solovi su takvi solovi kod kojih ne postoji afinitet između dispergirane faze i tekućine (npr. srebrov klorid u vodi). Liofobni solovi su po prirodi nestabilni i s vremenom koaguliraju i istalože se. Liofilni soli, u drugu ruku, su mnogo sličniji pravim otopinama. Stabilni su i teško se koaguliraju (npr. škrob u vodi).
soli
	Soli su ionski spojevi nastali reakcijom kiselina i baza. Primjerice kuhinjska sol nastaje reakcijom natrijeva hidroksida i kloridne kiseline NaOH + HCl NaCl + H2O
solni most
	Solni most osigurava električni kontakt između dvije otopine bez njihovog miješanja. Solni most sastoji se od poroznog materijala koji je natopljen otopinom soli i koji dopušta ionima da prijeđu iz jedne posude u drugu. Otopina soli ostaje nepromijenjena tijekom ovog prijenosa.
solvatacija
	Solvatacija je proces vezanja molekula otapala na ione ion-dipolnom vezom. Specijalni slučaj solvatacije kada je otapalo voda naziva se hidratacija.
specifična težina
	Specifična težina je odnos od gustoće materijala u odnosu na gustoću vode. Budući da se mora specificirati temperatura mjerenja i uzorka i vode da bi se imala točno definirana veličina, upotreba ovog izraza nije preporučljiva.
specifična veličina
	Specifična veličina je način izražavanja ekstenzivnih veličina (npr., volumena, entalpije, toplinskog kapaciteta, itd.). Dobiju se tako da se stvarna vrijednost podijeli s masom. Rezultirajuća veličina naziva se specifični volumen, specifična entalpija, itd.
specifični toplinski kapacitet
	Specifični toplinski kapacitet je količine topline koja je potrebna da se podigne temperatura jednog grama od tvari za jedan stupanj Celzijus.
spektar elektromagnetskog zračenja
	Valne duljine elektromagnetskih valova možemo prikazati pomoću spektra elektromagnetskih zračenja. Spektar elektromagnetskog zračenja je podijeljen na nekoliko područja od γ-zračenja vrlo kratkih valnih duljina i velike energije do radio valova valnih duljina i preko 1000 m. Ljudsko oko vidi samo uski dio elektromagnetskog spektra - vidljivo zračenje.
srebro/srebrov klorid elektroda
	Srebro/srebrov klorid elektroda je referentna elektroda temeljena na polureakciji AgCl(s) + e- Ag(s) + Cl- Ovisnost potencijala srebro/srebro-klorid elektrode o temperaturi i koncentraciji KCl prema standardnoj vodikovoj elektrodi:   potencijal prema SHE / V t / °C 3.5 mol dm-3 zasić. otop. 15 0.212 0.209 20 0.208 0.204 25 0.205 0.199 30 0.201 0.194 35 0.197 0.189
srednji slobodni put
	Srednji slobodni put je prosječna udaljenost koju prijeđu molekule plina između dva sudara.
standardi
	Standardi su materijali koji sadrže točno poznatu koncentraciju analita. Služe za referentno određivanje nepoznate koncentracije ili kalibriranje analitičkih uređaja. Točnost analitičkih mjerenja ovisi o tome koliko blizu je rezultat stvarnoj vrijednosti. Određivanje točnosti mjerenja obično zahtijeva kalibraciju analitičke metode s poznatim standardom. Ovo se često čini s nekoliko standarda različitih koncentracija nakon čega se pravi kalibracijska ili radna krivulja. Koncentracija standard otopine se obično određuje ili preciznim vaganjem potrebne količine čiste supstancije i otapanjem u točno poznatom volumenu (primarni standard) ili se vaganjem i otapanjem pripremi otopina približne koncentracije, a točna se koncentracija odredi titracijom s otopinom poznate koncentracije (sekundarni standard).
standardizacija
	Standardizacija je određivanje točne koncentracije otopine sekundarnog standarda.
standardna prosječna oceanska voda
	Standardna prosječna oceanska voda (SMOW - standard mean ocean water) je standardni uzorak čiste oceanske vode točno poznanatog izotopskog sastava koji se čuvan u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju. Koristi se za točnu kalibraciju kod mjerenja gustoće i izotopskog sastava.
standardna vodikova elektroda
	Standardna vodikova elektroda sastoji se od platinske pločice uronjene u otopinu vodikovih iona aktiviteta 1 kroz koju se propušta plinoviti vodik pod tlakom od 101 325 Pa. Standardna vodikova elektroda u članku se dogovorno prikazuje uvijek lijevo H2(g) 2H+(aq) + 2e- Redoks potencijal standardne vodikove elektrode, kod svih temperatura, dogovorno je uzet kao 0.
standardni elektrodni potencijal
	Standardni elektrodni potencijal (E°) (standardni redukcijski potencijl) je definiran mjerenjem relativnih elektrodnih potencijala uz standardne uvjete (aktivitet 1, tlak 101 325 Pa i temperatura 25 °C) prema standardnoj vodikovoj elektrodni. Po konvenciji ćelija se piše tako da se oksidirani oblik piše prvi. Na primjer, Pt(s)|H2(g)H+(aq)|Zn2+(aq)|Zn(s) Elektromotorna sila gornjeg člaka je -0.76 V pa je standardni elektrodni potencijal Zn2+|Zn polu ćelije -0.76 V. Kada su aktiviteti oksidiranog i reduciranog oblika jednaki 1, tada je logaritamski član u Nernstovoj jednadžbi za elektrodni potencijal jednak nuli i imamo EO/R = Eo
stehiometrija
	Odnosi množina između reaktanata i produkata u kemijskoj reakciji predstavljaju stehiometriju kemijske reakcije, a temelji se na zakonu o održanju mase. Svaka kemijska reakcija ima svoje karakteristične odnose. Primjerice kod potpunog izgaranja metana CH4 + 2O2 CO2 + 2H2O vidimo da jedan mol metana reagira s dva mola kisika dajući jedan mol ugljikova dioksida i dva mola vode. Isto tako možemo napisati da 16 g metana reagira s 64 g kisika dajući 44 g ugljikova dioksida i 36 g vode. Kemijska jednadžba nam simbolički prikazuje kvantitativan odnos između reaktanata i produkata. Svaka kemijska jednadžba mora biti uravnotežena (Vidi Osnovna pravila za sastavljanje jednadžbe kemijske reakcije). Poznavanje jednadžbe kemijske reakcije omogućuje nam da odredimo količine međusobno ekvivalentnih tvari.
stehiometrijski broj
	Stehiometrijski broj (ν) je broj koji se nalazi ispred formule svakog spoja u jednadžbi kemijske reakcije. Ako ne piše nijedan broj ispred formule stehiometrijski broj je 1. Prema konvenciji negativan je za reaktante a pozitivan za produkte.
stratosfera
	Stratosfera je dio Zemljine atmosfere koji se proteže od vrha troposfere (oko 10 km do 15 km iznad površine) do oko 50 km. Karakterizirana je povećanjem temperature s povećanjem visine.
stupanj oksidacije
	Vidi Oksidacijski broj
stupanj polimerizacije
	Stupanj polimerizacije je broj monomernih jedinica u makromolekuli.
sublimacija
	Sublimacija je direktno isparavanje čvrste faze bez njenog prijelaza u tekuću.
suhi led
	Suhi led je smrznuti ugljikov(IV) oksid (CO2). Naziva se suhi jer sublimira, tj. pretvara se u paru bez prijelaza u tekuće stanje.
superfluid
	Superfluid je tekućina sa ekstremno niskm viskoznošću i ekstremno visokom specifičnom provodnošću topline. Tekući helij ispod 2.186 K pokazuje ovakva svojstva (u λ točki).
superprovodnik
	Superprovodnik je tvar koja ispod kritične temperature, Tc, potpuno gubi električni otpor.
svjetlosna godina
	Svjetlosna godina (ly) je posebna jedinica duljine u astronomiji i astrofizici, definirana je udaljenošću koju u vakuumu prijeđe svjetlost u jednoj tropskoj godini (ly = 9.46052973∙1015).
svjetlosni tijek
	Svjetlosni tok (Φ) je intenzitet izvora svjetla pomnožen s uglom (prostornim kutom). SI jedinica je lumen.

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

T

U

V

X

Z