Rječnik kemijskih pojmova

talište
	Talište (ili ledište) je temperatura na kojoj neka tvar prelazi iz čvrstog u tekuće agregatno stanje. Čiste tvari, za razliku od smjesa, imaju oštro definirano talište. Pri određenom tlaku to je temperatura kod koje čvrsta i tekuća faza tvari nalaze u ravnoteži. Hoće li se koristiti naziv talište ili ledište ovisi o tome da li se tvar zagrijava ili hladi.
tekuće agregatno stanje
	Tekućine imaju stalan volumen, ali nemaju stalan oblik. One poprimaju oblik posuda u kojima se nalaze. To je zbog toga što su molekule tekućine još uvijek dovoljno blizu jedna drugoj pa su sile privlačenja još uvijek velike.
temperatura
	Temperatura je veličina koja označava mjeru srednje kinetičke energije kretanja molekula. SI jedinica temperature je kelvin (K).
temperatura samozapaljenja
	Temperatura samozapaljenja je najniža temperatura potrebna da započne ili uzrokuje samoodrživo izgaranje neke tvari u odsustvu iskre ili plamena. Vrijednost ovisi o testnoj metodi.
temperatura staklastog prijelaza
	Temperatura staklastog prijelaza je temperatura pri kojoj amorfni polimeri prelaze iz čvrstog stanja u stanje slično kaučuku, savitljivo i elastično ali još uvijek čvrsto.
temperatura zapaljenja
	Temperatura zapaljenja je najniža temperatura na kojoj para tekućine ili hlapljive čvrste tvari stvara zapaljivu smjesu sa zrakom. Pri temperaturi zapaljenja pare blizu površine tekućine se zapale kada se izlože plamenu.
teoretski prinos
	Teoretski prinos je maksimalna količina produkta koja se može dobiti nekom reakcijom ako sav mjerodavni reaktant reagira dajući produkt.
teorija ligandnog polja
	Teorija ligandnog polja tumači utjecaj elektronske strukture centralnog iona i prirode liganda na sastav i strukturu kompleksa. Prema teoriji ligandnog polja kompleks se sastoji od centralnog metalnog kationa, koji je okružen anionima ili negativnim krajem dipolnih molekula. Na taj način su elektroni centralnog metalnog iona pod utjecajem električnog polja elektrona liganda.
termodinamika
	Termodinamika je znanost koja proučava pojave vezane za međusobno pretvaranje toplinske i drugih oblika energije (mehaničke, kemijske, električne).
termosfera
	Termosfera je sloj Zemljine atmosfere koji se proteže od mezosfere (80 km - 90 km iznad površine) do oko 500 km. Karakteriziran je brzim rastom temperature s porastom visine do oko 200 km, a zatim se izjednačava u 300 km - 500 km području.
tesla
	Tesla (T) je izvedena SI jedinica gustoće magnetskog toka. Definirana je kao magnetskog tok jednog webera po četvornom metru (T = Wb/m2). Jedinica je nazvana u čast hrvatskog znanstvenika Nikole Tesle (1857.-1943.).
težina
	Težina je umnožak mase i gravitacijskog ubrzanja. Za razliku od mase, težina nije ista na svim točkama Zemljine površine jer gravitacijsko ubrzanje ovisi o nadmorskoj visini i zemljopisnoj širini.
TISAB
	TISAB (Total Ionic Strength Adjustment Buffer) je pufer otopina koja održava stalnim aktivitet analita u otopini.
titar
	Titar (T) je masa titrirane tvari koja je ekvivalentna 1 cm3 otopine. Prikazuje se kao T = 2.356 mg HCl / 1.0 cm3 NaOH, 0.1000 mol dm-3, a obično se daje u obliku tablica. Ako se koncentracija upotrebljene standard otopine (c) razlikuje od one navedene u tablicama (c0), uvodi se faktor korekcije (f) Titar se obično koristi u tvorničkim pogonskim laboratorijima gdje se iz tablica za titre direktno očitava masa ili postotak traženog sastojka.
titracijska krivulja
	Titracijska krivulja je grafičko predstavljanje količina prisutne vrste u odnosu na volumen dodane otopine tijekom titriranja.
tlak
	Tlak (p) je sila koja djeluje okomito na jedinicu površine. SI jedinica za tlak je N m-2 odnosno ima posebno ime, paskal (Pa) p = F/A
tlak pare
	Tlak pare je tlak plina koji je u ravnoteži s tekućinom (ili, ponekad, čvrstim tijelom) kod određene temperature.
toksikologija
	Toksikologija je nauka koja se bavi proučavanjem otrova i njihovim djelovanjem na živi organizam.
tona
	Tona (t) je iznimno dopuštena jedinica mase. Definirana je kao poseban naziv za tisuću kilograma (t = 103 kg).
toplina
	Toplina je oblik energije i proporcionalna je kinetičkoj energiji gibanja molekula. Toplina može spontano prijeći s toplijeg tijela na hladnije radijacijom, kondukcijom ili konvekcijom. Toplina atomiziranja je toplina potrebna da se disocira jedan mol neke tvari na atome. Toplina hidratacije je toplina koja se oslobodi ili apsorbira prilikom reakcije iona dotične tvari s molekulama vode i nastajanjem hidrata. Toplina isparavanja je toplina potrebna da se tekućina prevede u plinovito stanje na temperaturi vrelišta. Izrazimo li je po jedinici mase dobivamo specifičnu toplinu isparavanja, a ako ju izrazimo po jedinici množine tvari dobivamo molarnu toplinu isparavanja. Toplina izgaranja je toplina koja se oslobodi kada se određena količina tvari potpuno oksidira (spali). Toplina kemijske reakcije je toplina koja se oslobađa ili apsorbira prilikom kemijske reakcije. Ako s toplina oslobađa govorimo o egzotermnim a ako se apsorbira o endotermnim reakcijama. Toplina kemijske reakcije ne ovisi o putu kojim se reakcija odvija već samo o početnom i konačnom stanju tvari kemijskog sustava. Toplina kristalizacije je toplina koja se oslobodi ili apsorbira kad jedan mol tvari kristalizira iz svoje zasićene otopine. Toplina nastajanja je toplina koja se oslobodi ili apsorbira kada nastane jedan mol tvari iz njegovih sastavnih elemenata pri standardnim uvjetima. Toplina taljenja je količina topline potrebna da se jedan mol čvrste tvari, na temperaturi tališta prevede potpuno u tekuće agregatno stanje. Toplina sublimacije je količina topline potrebna da se jedan mol čvrste tvari prevede iz čvrstog u plinovito agregatno stanje bez prijelaza u tekućinu.
toplina hidratacije
	Toplina hidratacije ili entalpija hidratacije iona odgovara toplini koja se oslobodi hidratacijom jednog mola iona pri konstantnom tlaku. Što je ion jače hidratiziran to se više topline oslobodi. Stupanj hidratacije ovisi o veličini i naboju iona. Što je ion manji i njegov naboj veći to je jače hidratiziran.
toplinska vodljivost
	Toplinska vodljivost (Λ) je količina topline koja se prenese, pri standardnim uvjetima u smjeru okomitom na površinu, pri razlici temperatura od 1 K. Jedinica za toplinsku vodljivost je W∙m-1K-1.
toplinski kapacitet
	Toplinski kapacitet je količina topline potrebna da se temperatura sustava povisi za 1 stupanj. Razlikujemo toplinski kapacitet pri stalnom tlaku (Cp) i toplinski kapacitet pri stalnom volumenu (CV). Kada se radi o jednom molu tvari govorimo o molarnom toplinskom kapacitetu pri stalnom tlaku (Cp,m) i molarnom toplinskom kapacitetu pri stalnom volumenu (CV,m).
topljivost
	Topljivost je najveća količina neke tvari koja se može otopiti u nekoj količini otapala pri određenoj temperaturi. Općenito, topljivost čvrstih tvari u tekućinama raste s temperaturom a plinova opada. Topljivost se obično izražava masom otopljene tvari po masi otopine (maseni udio), množinskim udjelom otopljene tvari, molalitetom, koncentracijom, i drugi.
transmitancija
	Transmitancija (τ) je udio upadnog zračenja dane valne duljine koji je prošao kroz medij na koji pada zračenje. τ = P/P0 gdje je P0 ulazna snaga snopa svjetlosti a P snaga snopa nakon apsorpcije.
trojna točka
	Trojna točka je točka u p,T prostor gdje su čvrsta, tekuća i plinska faza tvari u termodinamičkoj ravnoteži.
troposfera
	Troposfera je najniži dio zemljinee atmosfere koji se proteže od 10 km do 15 km iznad površine. Karakteriziran je smanjenjem temperature s porastom visine. Točna visina odstupa ovisno o geografskoj širini i sezoni.
tvrdoća
	Tvrdoća je otpor materijala prema utiskavanju tijela određene veličine, oblika i poznatog opterećenja. Ova definicija se odnosi na sve tipove skala tvrdoća osim Mohrove skale, koja je li zasnovane na otpornosti na grebanje i koristi se uglavnom za minerale. Najčešće korištene skale tvrdoća su Brinellova (za lijevano željezo), Rockwellova (za lim i toplinski-obrađeni čelik) i Knoop (za metale).
Tyndallov efekt
	Tyndallov efekt je raspršivanje svjetlosti na česticama koloida. Ta pojava se može vidjeti kad u tamnu sobu kroz rupicu uđe zraka svjetlosti. U snopu se vidi svjetlucanje pojedinih čestica prašine koloidnih dimenzija.

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

T

U

V

X

Z