ugljikovodici |
 |
Ugljikovodici su spojevi koji se sastoje samo od ugljika i vodika. |
ukapljivanje plinova |
 |
Da bi došlo do prijelaza plina u tekuće stanje potrebno je ili sniziti temperaturu ili smanjiti volumen ili povećati tlak. Iznad kritične temperature nije moguće ukapljiti plin. Kod ukapljivanja zraka Lindeovim postupkom koristi se prigušni ili Joule-Thomsonov efekt. Postupak se sastoji u tome da se stlačeni zrak u kopresoru ohladi rashladnom vodom. Tako ohlađeni zrak ekspandira na niži tlak u prigušnom ventilu pri čemu se ohladi. Tako ohlađeni zrak vraća se u kompresor i usput hladi zrak koji će se ekspandirati. Ponavljanjem tog postupka zrak se toliko ohladi da prijeđe u tekuće stanje. |
umjetna radioaktivnost |
 |
Umjetna radioaktivnost je stvaranje, pomoću akceleratora ili u nuklearnom reaktoru, izotopa (radionuklida) koji se ne nalaze u prirodi jer su nestabilni i radioaktivnom pretvorbom prelaze u stabilne izotope. |
umjetni radioaktivni izotopi |
 |
Umjetni radioaktivni izotopi nastaju bombardiranjem atoma pomoću akceleratora ili izlaganjem sporim neutronima u nuklearnom reaktoru. Tako se dobivaju izotopi (radionuklidi) koji se ne nalaze u prirodi jer su nestabilni i radioaktivnom pretvorbom prelaze u stabilne izotope. Najvažniji umjetni radioaktivni izotopi su:
Radioaktivni izotop kobalta dobiva se bombardiranjem običnog metalnog kobalta neutronima u nuklearnom reaktoru.
Radioaktivni izotop fosfora dobiva se bombardiranjem običnog fosfora deuteronima proizvedenim u ciklotronu.
Radioaktivni izotop ugljika dobiva se u nuklearnom reaktoru bombardiranjem dušika sporim neutronima. On se najviše upotrebljava kao radioaktivni indikator.
|
umrežavanje |
 |
Umrežavanje je povezivanje dvaju lanaca polimerne molekule preko elemenata ili skupina vezanih kovalentnom vezom na lanac makromolekule.
U prirodi se često umrežavaju polipeptidni lanci disulfidnim mostovima preko cisteinskih ostataka, kao u keratinu ili inzulinu. Polimeri se mogu umrežiti dodatkom kemijske tvari ili izlaganjem polimera visokoenergetskom zračenju. Primjerice: vulkanizacija gume sa sumporom, umrežavanje poistirena s divinilbenzenom ili umrežavanje polietilena zračenjem.
Umrežavanjem se smanjuje plastičnost polimera, pojačava jakost, toplinska i električna otpornost kao i otpornost na različita otapala. |
unificirana atomska jedinica mase |
 |
Unificirana atomska jedinica mase (u ili mu) je 1/12 mase nuklida 12C. Atomska jedinca mase prije se zvala dalton (d). Vrijednost unificirane atomske jedinice mase iznosi:
mu = (1.660 565±0.000 008 6)∙10-27 kg. |
uvjetni elektrodni potencijal |
 |
Uvjetni ili formalni elektrodni potencijal (E°') je jednak elektrodnom potencijalu (E) kada su ukupne koncentracije oksidiranog i reduciranog oblika u svim njihovim oblicima u otopini jednake jedinici. Uvjetni elektrodni potencijal obuhvaća utjecaje reakcija koje direktno ne učestvuju u izmjeni elektrona ali dovode do promijene ionske jakosti, promjene pH, hidrolize, kompleksiranja, taloženja, itd. Pri 298 K (25 °C) i pretvarajući prirodne logaritme u dekadske možemo Nernstovu jednadžbu za elektrodni potencijal pisati kao
|
uzorak |
 |
Kemijskoj analizi se ne podvrgava ukupna količina tvari već samo jedan njen manji dio. Taj mali dio naziva se uzorkom za analizu i mora po sastavu predstavljati cjelinu tvari koja se analizira. |