Rječnik kemijskih pojmova

vakancija
	Vakancija je odsutstvo atoma ili iona u kristalnoj rešeci.
valna duljina
	Valna duljina je udaljenost između dva susjedna vrha elektromagnetskog vala.
van der Waalsova jednadžba
	Van der Waalsova jednadžba je jednadžba stanja za plinove koja ima oblik: gdje je P tlak, Vm je molarni volumen, T je temperatura, R je molarna plinska konstanta, a i b su karakteristični parametri tvari koji opisuju učinak privlačnih i odbojnih intermolekularnih sila.
van der Waalsova sila
	Van der Waalsova sila je slaba privlačna sila između dvije molekula koje se javlja zbog interakcije električkih dipola. Može dovesti do stvaranja stabilnih ali slabo povezanih dimernih molekula ili skupina. Nazvane su po nizozemskom fizičaru Johannes van der Waals (1837.-1923.).
van Hoffova jednadžba
	Van Hoffova jednadžba je jednadžba koja pokazuje ovisnost konstante ravnotežne kemijske reakcije K o temperaturi: gdje je ΔrH° standardna entalpija reakcije, R molarna plinska konstanta a T je temperatura.
vat
	Vat (W) je izvedena SI jedinica snage. Definirana je snagom kojom se u jednoj sekundi obavi rad jednog džula (W = J/s). Ime je dobila u čast škotskog inženjera Jamesa Watta (1736.-1819.).
veber
	Veber (Wb) je izvedena SI jedinica magnetskog toka. Definiran je kao tok polja magnetske indukcije jedan tesla kroz plohu, okomitu na smjer polja, ploštine jedan četvorni metar (Wb = V∙s). Ime je dobila u čast njemačkog znanstvenika W.E. Webera (1804.-1891.).
vidljivo zračenje
	boja valna duljina / nm ljubičasta 400 - 450 plava 450 - 500 zelena 500 - 570 žuta 570 - 590 narančasta 590 - 620 crvena 620 - 760 Ljudsko oko zapaža samo elektromagnetsko zračenje u području valnih duljina od 400 nm do 760 nm. Taj uski dio elektromagnetskog spektra naziva se vidljivo zračenje. Vidljiva (bijela) svjetlost je smjesa svjetlosti svih boja koja se, pomoću staklene prizme, može rastaviti na sastavne boje - spektar vidljive svjetlosti, a svaka boja odgovara određenom području valnih duljina.
volt
	Volt (V) je izvedena SI jedinica električnog potencijala. Definiran je potencijalom između dviju točaka električnog vodiča kojim prolazi struja jakosti jedan amper, a utrošena snaga između tih točaka je jedan vat (V = W/A). Ime je dobila u čast talijanskog fizičara Alessandro Volta (1745.-1827.).
voltametrija
	Voltametrija je zajednički naziv velike grupe instrumentalnih tehnika koje se temelje na mjerenju struje nastale kontinuiranim mijenjanjem napona na elektrodama.
volumen
	Volumen ili obujam je prostor što ga zauzima određena masa neke tvari. SI jedinica za volumen je kubični metar (m3). Promjene temperature ili tlaka mogu promijeniti volumen.
volumenska koncentracija
	Volumenska koncentracija (σ) je jednaka omjeru volumena (VA) otopljene tvari i volumena (V) otopine. Volumenska koncentracija se razlikuje od volumenskog udjela zbog toga što je zbroj volumena sastojaka skoro uvijek različit od volumena otopine.
volumenski omjer
	Volumenski omjer je jednak omjeru volumena (VA) jedne komponente i volumena (VB) druge komponente.
Volumenski udio
	Volumenski udio (φ) je jednak omjeru volumena (VA) otopljene tvari i zbroja volumena (Vi) svih tvari u otopini. Volumenski udio je brojčana, bezdimenzijska veličina i često se izražava kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1 000) ili dio na milion, (ppm = 1/1 000 000 - parts per milion).
volumetrija
	Volumetrija se sastoji u tome da se analitu doda ekvivalentna količina reagensa točno poznate koncentracije. Iz stehiometrijskog odnosa i volumena dodanog reagensa izračunavamo količinu tražene tvari.
vrelište
	Temperaturu na kojoj neka tvar prelazi iz tekućeg u plinovito agregatno stanje nazivamo vrelištem tekućine. Vrelište tekućine je na temperaturi pri kojoj tlak pare tekućine dostigne vrijednost tlaka okoline, a standardno vrelište je pri tlaku okoline od 101 325 Pa.
vrijeme poluraspada
	Za danu reakciju poluživot t1/2 reaktanta je vrijeme potrebno da njegova koncentracija dosegne vrijednost koja je aritmetička sredina njegove početne i konačne (ravnotežne) vrijednosti. U nuklearnoj kemiji, (radioaktivni) poluživot je definiran, za jednostavno radioaktivno raspadanje, kao vrijeme potrebno da se aktivnost smanji na polovicu svoje prvobitne vrijednosti. N = N0/2 Što je brzina raspada veća to je vrijeme poluraspada manje.
Wilsonova komora
	Wilsonova komora služi za otkrivanje radioaktivnog zračenja. Wilsonova komora ima stakleni cilindar napunjen zrakom zasićenim vodenom parom. Radioaktivno zračenje na svom putu ionizira molekule plina koje onda služe kao središta kondenzacije vodene pare u vrlo sitne kapljice koje pokazuju Tyndallov efekt, tj. vide se kao svijetli trag.
Wöhlerova sinteza
	Wöhlerova sinteza je sinteza uree koju je 1828. izveo njemački kemičar Friedrich Wöhler (1800.-1882.). On je otkrio da nastaje urea (CO(NH2)2) kada se ispari otopina amonijeva izocijanata (NH4NCO). Njegova proizvodnja uree iz anorganskog spoja je bila značajno otkriće jer se u to vrijeme vjerovalo da organske tvari mogu sintetizirati samo živi organizmi.

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

T

U

V

X

Z