Rječnik kemijskih pojmova

zakoni termodinamike:
	Termodinamički zakoni su temelj termodinamike: Prvi zakon ili zakon o očuvanju energije glasi: "Suma svih oblika energije u zatvorenom sustavu je konstantna." Drugi zakon: "Toplina ne može sama od sebe prijeći s hladnijeg na toplije tijelo, i to ni neposredno ni posredno." Treći zakon: "Entropija savršenog kristala se približava nuli kako se termodinamička temperatura približava nuli."
zasićena otopina
	Zasićena otopina je otopina koja sadrži maksimalno moguću količinu otopljene tvari. Kada je otopina zasićena postignuto stanje ravnoteže jer je brzina otapajnja čvrste tvari i brzina rekristalizacije ista. Količine tvari koja se može otopiti varira s temperaturom; hladne otopine obićno sadržei manje otopljene tvari nego vruće otopine. Plinovi su topljiviji u hladnim nego u vrućim tekućinama. Koncentracija tvari u takvoj zasićenoj otopini naziva se topljivošću te tvari pri danoj temperaturi.
zaštita okoliša
	Iz Zakona o zaštiti okoliša Republike Hrvatske: "Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja."
Zeeman efekt
	Zeemanov efekt je dijeljenje spektralnih linija kada se izvor spektra podvrgne magnetskom polju. Otkrio ga je 1896. Pieter Zeeman (1865.-1943.).
zemljina kora
	Zemljina kora je vanjski površinski sloj planeta Zemlje iznad Mohorovićeva diskontinuiteta. Prosječna debljina Zemljine kore iznosi 35 km na kontinentima i oko 7 km ispod oceanskog dna.
zemnoalkalijski metali
	Zemnoalkalijski metali su elementi 2. skupine periodnog sustava: berilij (Be), magnezij (Mg), kalcij (Ca), stroncij (Sr), barij (Ba) i radij (Ra). U vanjskoj ljusci imaju dva elektrona i uglavnom se pojavljuju u oksidacijskom stanju +2. Svi su metali male gustoće i vrlo reaktivni iako manje od alkalijskih metala. Reaktivnost im raste porastom atomske mase. Berilijev hidroksid je praktično netopljiv u vodi a topljivost ostalih hidroksida raste s porastom atomske mase metala. Nazvani su zemnoalkalijskim jer vodene otopine njihovih oksida ("zemlje") imaju lužnatu (alkalnu) reakciju.
zeoliti
	Zeoliti su prirodni ili sintetički hidratizirani aluminosilikati s otvorenom trodimenzionalnom kristalnom strukturom, sačinjenog od aluminijevih, silicijevih i kisikovih atoma u čijim se porama nalaze molekule vode. Voda se može istjerati zagrijavanjem i zeolit može zatim apsorbirati druge molekule odgovarajuće veličine. Zeoliti se koriste za razdvajanje smjesa selektivnom apsorpcijom i kao prirodni ionski izmjenjivači za mekšanje vode.
zeotropi
	Zeotropi su tekuće smjese koje ne pokazuju maksimum ili minimum kada se tlak pare prikaže grafički u ovisnosti o sastavu pri konstantne temperature. Vidi Azeotropi.
zeta potencijal
	Zeta potencijal (ζ) je potencijal preko granice faza svih čvrstih tijela i tekućina. Osobito, potencijal preko difuznog sloja iona koji okružuju nabijenu koloidnu česticu, i koji je velikim dijelom odgovoran za stabilnost koloida. Također se naziva i elektrokinetički potencijal.
Zieglerov proces
	Zieglerov proces je industrijski proces za proizvodnju polietilena visoke-gustoće upotrebom titanij(IV) klorida (TiCl4) i aluminij alkila (npr. trietilaluminij, Al(C2H5)3). Proces je predstavio 1953. njemački kemičar Karl Ziegler (1898.-1973.). Zieglerovim procesom se proizvodio polietilena kod nižih temperatura (oko 60 °C) i tlakova (oko 1 atm) nego u izvornom procesu.
Zimmermann - Reinhardtov reagens
	Zimmermann-Reinhardtov reagens je smjesa manganova(II) sulfata, sumporne i fosforne kiseline. Služi za spriječavanje oksidacije kloridnog iona kod titracije željezova(II) iona otopinom permanganata.
zlatotopka
	Zlatotopka (carska voda) je smjesa od jednog volumenskog dijela koncentrirane dušične kiseline (HNO3) i tri volumenska dijela koncentrirane kloridne kiseline (HCl). Otapanje zlata u zlatotopci možemo prikazati slijedećom jednadžbom: Au + 4H+ + NO3- + 4Cl- AuCl4- + NO + 2H2O
značajne znamenke
	Mjerenja nisu beskrajno točna: i mora se procijeniti mjera njihove neizvjesnosti. U nekom podatku mjerenja sve sigurne i prva nesigurna znamenka su značajne. Pravila za određivanje značajnih znamenki su: 1. Sve nule na početku broja se zanemaruju 2. Sve nule na kraju broja se zanemaruju osim ako nisu iza decimalnog zareza 3. Sve ostale znamenke, uključujući nulu između brojaka koje nisu nule, su značajne Tako npr. broj 0.0023 ima dvije značajne znamenke 0.109 ima tri značajne znamenke 2.00 ima tri značajne znamenke 70 ima jednu značajnu znamenku Rezultat treba imati samo značajne znamenke. Prilikom zbrajanja i oduzimanja rezultat može imati onoliko znamenki iza decimalnog zareza koliko ih ima podatak s najmanjim brojem decimala (s najvećom apsolutnom pogreškom). U množenju i dijeljenju rezultat treba imati onoliko značajnih znamenki koliko ih ima podatak s najmanjim brojem značajnih znamenki (s najvećom relativnom pogreškom). Ovo pravilo valja primijeniti s oprezom. U logaritmu broja zadrži se onoliko znamenki desno od decimalnog zareza koliko je značajnih znamenki u izvornom broju U antilogaritmu broja zadrži se onoliko znamenki koliko je znamenki desno od decimalnog zareza u izvornom broju.
zračenje crnog tijela
	Zračenje crnog tijela je zračenje emitirano s idealnog crnog tijela, tj. tijela koje apsorbira sve zračenje koje padne na njegovu površinu. Ovisnost valne duljine o gustoći energije zračenja ρ je dana Plankovom jednadžbom gdje je λ valna duljina, h je Plankova konstanta, c je brzina svjetlosti, k je Boltzmannova konstanta i T je temperatura. "Zracenje crnog tijela"> gdje je λ valna duljina, h je Plankova konstanta, c je brzina svjetlosti, k je Boltzmannova konstanta i T je temperatura.

 

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

T

U

V

X

Z